Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Azɛlɛkpusulɛ Mgbole—Duzu A Baebolo Ne Hanle Dole Ɛkɛ A?

Azɛlɛkpusulɛ Mgbole—Duzu A Baebolo Ne Hanle Dole Ɛkɛ A?

 Azɛlɛkpusulɛ apenle dɔɔnwo sisi ɛvolɛ biala. Nuhua dɔɔnwo ɛnzɛkye ninyɛne ɛdeɛ, noko azɛlɛkpusulɛ mgbole kola sɛkye ninyɛne dɔɔnwo ɔmaa menli nwu amaneɛ na bie mɔ wu. Ɔdwu mekɛ ne bie a, bɛsi wɔ nyevile nu bɛmaa ɔtu ɔsɛkye ninyɛne na ɔkuhu menli dɔɔnwo mɔɔ de bikye nyevile ne la. Asoo Baebolo ne hanle azɛlɛkpusulɛ mgbole ɛhye mɔ anwo edwɛkɛ dole ɛkɛ?

Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu

 Asoo Baebolo ne hanle azɛlɛkpusulɛ nwo edwɛkɛ dole ɛkɛ?

 Gyisɛse hanle azɛlɛkpusulɛ nwo edwɛkɛ wɔ ngapezo bie mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la anu. Bɛhɛlɛ ye edwɛkɛ ne wɔ Baebolo mbuluku nsa ɛhye mɔ anu:

 “Maanle badwazo atia maanle yɛɛ belemgbunlililɛ badwazo atia belemgbunlililɛ, na ɛhɔne nee azɛlɛkpusulɛ bara ɛleka ngakyile.”​—Mateyu 24:7.

 “Maanle badwazo atia maanle yɛɛ belemgbunlililɛ badwazo atia belemgbunlililɛ; azɛlɛkpusulɛ bara ɛleka ngakyile; ɛhɔne noko bara.”​—Maake 13:8.

 “Azɛlɛkpusulɛ mgbole bara, na ɛhɔne nee ewulenzane bara ɛleka ngakyile.”​—Luku 21:11.

 Yemɔti Gyisɛse hanle dole ɛkɛ ne kɛ “azɛlɛkpusulɛ mgbole bara” yɛɛ konle, ɛhɔne nee ewulenzane bahɔ zo wɔ “ɛleka ngakyile” wɔ mekɛ ko ne ala anu. Saa ninyɛne ɛhye mɔ bɔ nu sisi a ɛnee ɔda ali kɛ “mekɛ ɛhye ɛlɛkɔ awieleɛ” anzɛɛ yɛwɔ “mekɛ mɔɔ li awieleɛ” la anu. (Mateyu 24:3; 2 Timote 3:1) Baebolo mgbondabulɛ kile kɛ “mekɛ mɔɔ li awieleɛ” la bɔle ɔ bo wɔ 1914 na ɔtɛbale awieleɛ.

 Asoo azɛlɛkpusulɛ mɔɔ ɛlɛsisi ɛnɛ la ɛlɛmaa Baebolo ngapezo ara nu?

 Ɛhɛe. Ngapezo mɔɔ Gyisɛse hanle mɔɔ bie a le azɛlɛkpusulɛ la nee ninyɛne mɔɔ ɛlɛsisi ɛnɛ la le ko. Ɔvi 1914, azɛlɛkpusulɛ mɔɔ bo 1,950 la ɛsisi na yehu menli mɔɔ bo mgbe nwiɔ la. a Suzu yɛ mekɛ ye azo neazo bie mɔ anwo.

 2004​—Azɛlɛkɛpusulɛ kpole bie zile wɔ Indian Ocean ne anu (ɔle magnitude 9.1) na ɔdule ɔvale maanle bulu nee nwiɔ yɛɛ ɔhunle menli 225,000.

 2008​—Azɛlɛkpusulɛ kpole bie zile wɔ China (ɔle magnitude 7.9) na ɔzɛkyele namule nee ɛleka dɔɔnwo yɛɛ bɛsuzu kɛ ɔhunle menli 90,000. Menli kɛyɛ 375,000 bodale yɛɛ menli mgbe dɔɔnwo azua zɛkyele.

 2010​—Haiti. Mɔɔ azɛlɛkpusulɛ kpole bie (ɔle magnitude 7.0) zile la anzi, azɛlɛkpusulɛ ngyikyi doɔdoale zolɛ na ɔhunle menli mɔɔ bo 300,000 la yɛɛ ɔzɛkyele menli mɔɔ bo mgbe ko la azua.

 2011​—Japan. Azɛlɛkpusulɛ kpole bie (ɔle magnitude 9.0) mɔɔ zile la maanle nyevile ne dule rale sua zo na ɔhunle menli kɛyɛ 18,500 yɛɛ ɔzɛkyele menli apenle ɛya dɔɔnwo azua. Ɔhanle Fukushima ɛleka ne mɔɔ bɛyɛ nukelea akodeɛ la na ɔvale menli dɔɔnwo ngoane ɔdole esiane nu. Ɛvolɛ bulu anzi, ɛnee menli kɛyɛ 40,000 ɛngola ɛndɛnla bɛ azua mɔɔ bikye ɛleka zɔhane ne la anu ɔluakɛ ɛnee anwoma mɔɔ wɔ ɛkɛ ne la ɛzɛkye.

 Duzu a Baebolo ngapezo mɔɔ fale azɛlɛkpusulɛ nwo la maa yɛnwu ye a?

 Baebolo ngapezo mɔɔ fale azɛlɛkpusulɛ nwo la maa yɛkakye mɔɔ ɔnrɛhyɛ biala bazi la. Gyisɛse hanle kɛ: “Saa bɛnwu kɛ ninyɛne ɛhye mɔ ɛlɛsisi a, bɛnwu ye kɛ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne ɛbikye.”​—Luku 21:31.

 Baebolo ne kilehile kɛ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne le arane mɔɔ wɔ anwuma na Gyisɛse Kelaese a le zolɛ Belemgbunli a. Belemgbunlililɛ ɛhye a Gyisɛse hilehilele ye ɛdoavolɛma kɛ bɛyɛ nwolɛ asɔne a.​—Mateyu 6:10.

 Saa Nyamenle Belemgbunlililɛ ne ɛlɛnea azɛlɛ ye azo a, Nyamenle ɛnrɛmaa esiane mɔɔ bie a le azɛlɛkpusulɛ la ɛnrɛzi na yeaboda menli. (Ayezaya 32:18) Bieko, ɔbaye ngyegyelɛ mɔɔ azɛlɛkpusulɛ fa ba ɛnɛ la yeavi ɛkɛ. (Ayezaya 65:17; Yekile 21:3, 4) Amaa wɔanwu nwolɛ edwɛkɛ dɔɔnwo la, kenga “Duzu A Nyamenle Belemgbunlililɛ Ne Bayɛ A?

a Global Significant Earthquake Database ne a vale mgbondabulɛ ɛhye maanle a na ɔnyianle ye ɔvile United States National Geophysical Data Center ne ɛkɛ.