Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

ASOO AWIE A YƐLE A?

Kɛzi Dobolɛ Kola Beta Ninyɛne kpalɛ La

Kɛzi Dobolɛ Kola Beta Ninyɛne kpalɛ La

Ɔvi mekɛ tendenle yɛɛ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvolɛma mɔɔ sukoa nyɛmoa nwo debie la ɛnwu kɛ dobolɛ kola beta awolɛ mgbole, meli bo nee ninyɛne gyɛne kpalɛ a. Bɛkile a kɛzi dobolɛ kola beta ninyɛne kpalɛ la, guluu mɔɔ menli ɛyɛ la ɛndo ye fee. Noko kenle nsa ye ala yɛɛ bɛde kɛzi dobolɛ kola beta ɛleka mɔɔ ɛloa la abo a.

Suzu nwo nea: Neɛnleanu ɛmaa yela ali kɛ, kolaa na dobolɛ mɔɔ ɛyɛ kpole ekyi abeta debie bie anwo la, ɔdimoa ɔkpondɛ ɛleka mɔɔ ɔbeta a ɔbayɛ se kɛ ɛbahola wɔaye ye la. Saa ɔnyia ɛleka zɛhae a, ɔkpu ayile nwiɔ bie ɔgua ɛkɛ. Mɔɔ limoa la le kɛ nwole mɔɔ nzule wɔ nu la, na ɔkyikyi nzule biala mɔɔ wɔ ɛleka mɔɔ ɔkulo kɛ ɔbeta la amaa yeava ayile mɔɔ tɔ zo nwiɔ mɔɔ vi protein nu mɔɔ bɛfɛlɛ ye phosphoproteins la yeaha zo.

Nyile nwiɔ zɔhane ka bɔ nu yɛ guluu bie mɔɔ saa ɔsɔ debie a, ngɛkɛba bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye bacteria ɛngola ɛnzɛkye ye a. Ɛhye anwo hyia ɔluakɛ dobolɛ ne bali ye ngoane mekɛ mɔɔ ɛha la amuala wɔ ɛleka mɔɔ ɔbabeta la.

Nvoninli mɔɔ maa yɛnwu kɛzi dobolɛ guluu de la

Kɛzi dobolɛ yɛ ye guluu ne la le debie mɔɔ ɔ bo ɛdelɛ yɛ se tɛla kɛzi ɛnee bɛsuzu la. Nrenyia bie mɔɔ boka ekpunli ne mɔɔ bɛnwunle kɛzi dobolɛ yɛ ye guluu ne la hanle kɛ: “Ɔle adenle mɔɔ yɛ nwanwane mɔɔ bɛbahola bɛalua zo bɛayɛ ninyɛne bie mɔ boɛ wɔ nzule nu mɔɔ nzule ne ɛnrɛyɛ ngyegyelɛ biala a.” Mɔɔ bɛnwu ye la bahola aboa abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvolɛma yeamaa bɛayɛ guluu mɔɔ bɛkola bɛfa bɛdi gyima wɔ nzule bo yɛɛ guluu mɔɔ bɛbahola bɛava bɛali gyima wɔ apelehyɛne nee ninyɛne bie mɔ ɛyɛlɛ nu a.

Kɛzi ɛdwenle nwo ɛ? Asoo kɛzi dobolɛ yɛ ye guluu la vi ngakyihakyililɛ nu? Anzɛɛ awie a yɛle a?