Skip to content

Skip to table of contents

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Ko e vagahau fe ne fakaaoga e Iesu?

Ne kehekehe e tau manatu he tau pulotu hagaao ke he vagahau ne fakaaoga e Iesu. Pete ia, ko e tagata ne nofo he lalolagi, kua tuga ke fakaaoga mooli e Iesu e puhala vagahau Heperu mo e faka-Aramaika. He magaaho ne hau a Iesu ki Nasareta i Kalilaia mo e hū atu ke he sunako i ai, ne totou a ia mai he perofetaaga ha Isaia, maaliali ai ne kua tohia ke he vagahau Heperu. Nakai fai talahauaga hagaao ki a Iesu ne fakaliliu e vala kupu nei ke he vagahau Aramaika.—Luka 4:16-21.

Hagaao ke he tau vagahau ne fakaaoga i Palesitaina he magaaho ne ha ha ai a Iesu Keriso ke he lalolagi, ne talahau he Porofesa ko G. Ernest Wright: “Ne maaliali ko e vagahau Heleni mo e Aramaika ko e tau vagahau mahani mau i ai . . . kua liga logona e tau kautau Roma mo e tau iki ne pule hane fetutalaaki faka-Latini, ka kua liga fetutalaaki e tau Iutaia ofotoko ke he vagahau Heperu he senetenari fakamua.” Ko e mena haia ti tohia e fakamailoga ne tuku e Pilato i luga he akau fakatautau ha Iesu ke he tolu e vagahau—Heperu, Roma [po ke, Latini], mo e Heleni.—Ioane 19:20.

Ne talahau e Alan Millard he tohi haana Discoveries From the Time of Jesus: “He taute e tau matagahua ha lautolu he tau aho takitaha, ko e tau kovana Roma ne vagahau ai faka-Heleni, ti liga tali faka-Heleni e Iesu e tau hūhū a Pilato he fakafili a ia.” Pete he nakai fakakite he Tohi Tapu kua pihia po ke nakai, kua fuluola ai ke mailoga kua nakai totoku na fakaaoga e tagata fakahokohoko ma e fakatutalaaga nei.—Ioane 18:28-40.

Hagaao ke he Porofesa ko Wright, “ne nakai fai puhala mooli a tautolu ke iloa ko e mena vagahau a [Iesu] faka-Heleni po ke faka-Latini, ka kua fakaaoga tumau e ia he gahua fakaako haana e vagahau Aramaika po ke vagahau Heperu ne mamafa ke he faka-Aramaika.”—Biblical Archaeology, 1962, lau 243.

Lalahi fēfē e tau maka he faituga i Ierusalema?

He tutala ki a Iesu hagaao ke he faituga i Ierusalema, ne pehē e tau tutaki: “Ko e akoako na e, ati kitekite a ke he tau maka nai kua lalahi pihia, mo e tau fale nai kua lalahi pihia.” (Mareko 13:1) Kua lalahi fēfē e falu he tau maka ia?

He magaaho ne ha ha ai a Iesu he lalolagi, ne fakalahi ua he Patuiki ko Herota e lahi he faituga ke he Faituga he Mouga he fakatatai ke he vahā a Solomona. Ko e fakavēaga lahi mahaki ne taute he tagata he vahā i tuai, ne fuafua ke he kavi ke 480 e mita he loa ke he 280 e mita he laulahi. Falu maka ati fale ne talahau ko e 11 e mita he loa, 5 e mita he laulahi, mo e 3 e mita he tokoluga. Ne mamafa e falu ke molea e 50 e tone he taha. Taha ne teitei 400 e tone he mamafa ti “nakai fai ne lahi pihia he ha matakavi he lalolagi i tuai,” he talahau he taha pulotu.

He tali ke he talahauaga he tau tutaki haana, ne pehē a Iesu: “Kua kitekite kia a koe ke he tau fale lalahi nai? nakai ni toe taha maka ki luga he taha maka, ka e oti kana he fuluhi ki lalo.” (Mareko 13:2) Loga he tau maka lalahi nei kua kitia agaia ne tafola he mena ne mokulu ki ai he magaaho ne fakatagataga mo e uulu hifo he tau kautau Roma he 70 V.N.

[Fakatino he lau 26]

Tau maka he faituga ne uulu hifo ki tua he faituga he mouga, i Ierusalema