Skip to content

ESKI INN KREE SA OUSWA NON?

Fourmi Sarpantie Netway So Bann Lantenn

Fourmi Sarpantie Netway So Bann Lantenn

 Pou ki enn insekt kapav anvole, grinpe, ek konpran seki pe pase otour li, li bien inportan ki li res prop. Par exanp, si enn fourmi so lantenn sal, li pou gagn difikilte pou sirkile, kominike ek rekonet bann parfin. Akoz sa, Alexander Hackmann, ki’nn etidie lor bann zanimo dir: “Zame ou pou trouv enn insekt ki sal. Zot inn trouve kouma zot kapav evit gagn bann kontaminasion.”

 Reflesi lor la: Hackmann ek so bann koleg inn etidie sistem ki enn fourmi sarpantie (Camponotus rufifemur) servi pou netway so bann lantenn. Zot inn trouve ki fourmi-la pliy so lapat pou fer li vinn kouma enn pins. Lerla, li pas sak lantenn dan pins-la pou tir bann salte diferan groser ki ena lor lantenn-la. Bann pwal pli epe ki ena lor so lapat ris bann pli gro salte. Bann pwal ki pli fin zot koumadir enn ti pengn ki tir bann ti salte parski zot exakteman mem longer ar bann pwal ki ena lor so lantenn. Ek bann pwal ki pli fin ankor tir bann pli tipti salte (ki pli fin ki seve enn dimounn) ki reste.

 Gete kouma enn fourmi sarpantie netway so bann lantenn

 Hackmann ek so lekip panse ki sistem ki bann fourmi servi pou netway zot bann lantenn kapav itil pou bann lizinn. Par exanp, bann metod koumsa kapav bien itil kan pe fabrik bann konpozan micro-électroniques ek bann bandes semi-conducteurs, parski enn sinp ti kontaminasion kapav gat enn laparey.

 Ki ou panse? Kan ou gete kouma enn fourmi sarpantie netway so bann lantenn, ki ou pou dir? Li’nn aparet par limem ouswa eski inn kree sa?