Skip to content

Al lor tablo konteni

KOUMA POU FER FAS AR STRES?

Ki Ou Kapav Fer pou Zer Ou Stres?

Ki Ou Kapav Fer pou Zer Ou Stres?

Pou ed ou zer ou stres bien, ou bizin pran kont bann kitsoz ki vremem inportan, setadir ou lasante fizik, ou relasion avek lezot, ek ou bann lobzektif ek priorite dan lavi. Dan sa lartik-la, nou pou get sertin prinsip ki itil ki kapav ed ou bien zer ou stres, ek kitfwa mem ed ou pou mwins strese.

Gagn Traka Enn Zour Alafwa

“Pa bizin trakase pou dime, les dime get so zafer. Traka enn zour li ase pou zordi.”​—MATIE 6:34.

Seki savedir: Li normal ki sak zour nou gagn bann traka. Me pa ogmant ou traka pou azordi kan ou azout traka demin ar li. Gagn traka enn zour alafwa.

  • Stres kapav fer nou angwase. Alor esey sa: Premierman, rekonet ki ena sertin stres ki nou pa kapav evite. Trakase pou bann kitsoz ki ou pa kapav evite ogmant ou stres. Deziemman, pa bliye ki defwa nou fatig nou latet pou nanye lor enn sitiasion, me finalman li pa pas koumsa.

Fixe Bann Lobzektif ki Rezonab

“Sazes ki sorti lao . . . li rezonab.”​—ZAK 3:17NW.

Seki savedir: Fode pa ou atann ki tou kitsoz parfe. Evit fixe bann lobzektif ki tro ot ek ki difisil pou oumem ouswa pou lezot.

  • Rekonet ou bann limit, fixe bann lobzektif ki rezonab. Rekonet ek aksepte seki ou ek lezot kapav ek pa kapav fer. Kan ou fer sa, lezot dimounn ek ou pou mwins strese, ek li pou pli fasil pou zot gagn bann bon rezilta. Ek osi, trouv kote komik enn kitsoz. Mem kan enn kitsoz pa pe pas bien, riye. Sa pou fer ki ou ena mwins presion ek enn pli bon mood.

Kone ki Kitsoz Stres Ou

“Enn dimounn ki ena disernman, res kalm.”​—PROVERB 17:27.

Seki savedir: Bann santiman negatif kapav anpes ou pou pans kouma bizin, alor esey gard ou kalm.

  • Rode ki kitsoz stres ou, ek gete kouma ou reazir. Par exanp, kan ou strese, pran kont bann kitsoz lor ki ou pe panse, seki ou resanti, ek ou konportman. Ou kapav mem ekrir sa bann kitsoz-la. Plis ou kone kouma ou reazir kan ou strese, plis ou pou kapav zer ou stres. Ek reflesi osi kouma ou kapav eliminn bann kitsoz ki fer ou strese. Si li pa posib, esey diminie lefe ki sa ena lor ou, par exanp, trouv enn pli bon fason pou fer enn travay ouswa pou organiz ou letan pli bien.

  • Esey sanz fason ki ou trouv bann kitsoz. Seki pe stres ou kitfwa pa pou stres enn lot dimounn. Sa depann lor fason ki nou trouv bann kitsoz. Anou get trwa sigzesion:

    1. Pa prese pou dout mobil lezot. Enn dimounn kapav nek vinn devan ou kan ou pe fer lake. Si ou panse ki dimounn-la inn mal azir, kitfwa ou pou ankoler. Kifer ou pa esey panse ki li ena bann bon mobil? Ki kone, kitfwa li vre!

    2. Trouv kote pozitif enn sitiasion. Si ou bizin atann pandan lontan dan enn lareopor ouswa kot dokter, ou pou mwins strese si ou servi sa letan-la pou lir, pou ratrap inpe travay, ouswa lir ou bann e-mail.

    3. Get pli lwin. Demann oumem, ‘Eski sa pou enn gro problem demin ouswa semenn prosenn?’ Fer diferans ant seki pa inportan ek seki vremem inportan.

Esey Organiz Ou

“Selma fer tou kiksoz bien e dan lord.”​—1 KORINTIEN 14:40.

Seki savedir: Esey organiz ou bien dan ou lavi.

  • Nou kontan kan nou lavi inpe organize. Kan nou ranvway bann kitsoz pou plitar, ek fer lalis bann kitsoz ki nou ena pou fer vinn pli long, sa stres nou ek fer ki nou pa organize. Kifer ou pa esey sa de sigzesion-la?

    1. Fer enn program ki realist, ek swiv li.

    2. Idantifie ek koriz ninport ki latitid ki ou ena pou ranvway bann kitsoz.

Ena enn Lavi ki Ekilibre

“Vomie enn pwanie repo, ki de pwanie travay dir ek galoup deryer divan.”​—EKLEZIAST 4:6.

Seki savedir: Bann dimounn ki fini zot letan ar travay priv zotmem ar rekonpans ki zot “de pwanie travay dir” fer zot gagne. Kitfwa zot nepli ena letan ouswa lenerzi pou profit zot rekonpans.

  • Gard travay ek larzan dan zot plas. Ena plis kas pa vedir ki ou pou plis ere ouswa ki ou pou mwins strese. Avredir, se lekontrer. Ekleziast 5:12 dir: “Labondans ki enn ris ena, anpes li dormi.” Alor, pa depans plis ki seki ou ena dan ou pos.

  • Pran letan pou rilax. Ou pou mwins strese kan ou fer bann kitsoz ki ou kontan. Me selman, bann aktivite kot ou pa fer nanye, kouma par exanp get televizion, pa vremem ede.

  • Gard teknolozi dan so plas. Evit pas ou letan chek ou e-mail, bann mesaz, ouswa bann rezo sosial. Amwin ki sitiasion obliz ou, pa chek bann e-mail travay andeor ler travay.

Pran Swin Ou Lasante

“Lantrennman fizik li itil.”​—1 TIMOTE 4:8NW.

Seki savedir: Fer lexersis regilierman bon pou lasante.

  • Adopte bann bon labitid. Bann laktivite fizik kapav fer ou ena enn pli bon mood ek amelior fason ki ou lekor reazir ar stres. Manz bann manze ki bon pou lasante, ek evit rat bann repa. Fer sir ki ou repoz ou ase.

  • Evit “bann solision” ki danzere, kouma par exanp fime ouswa pran ladrog ek bwar boukou lalkol. Avek letan, sa pou fer ou plis strese, kitfwa sa pou mem fini ou lasante ek ou kas pou ki ou’nn travay dir.

  • Al get enn dokter, si ou santi ki ou tro strese. Fode pa ou gagn onte pou rod led enn dokter.

Etabli Bann Priorite

“Verifie bien bann kitsoz ki pli inportan.”​—FILIPIEN 1:10NW.

Seki savedir: Examinn bien ou bann priorite.

  • Fer enn lalis bann kitsoz ki ou bizin fer, ek koumans par seki pli inportan. Sa pou ed ou pou konsantre plis lor bann travay ki inportan. Lerla, ou pou kone ki travay ou pa bizin fer deswit, lekel ou kapav les enn lot dimounn fer, ouswa lekel pa neseser fer.

  • Pandan enn semenn, ekrir kouma ou servi ou letan. Lerla, reflesi kouma ou kapav servi ou letan pli bien. Plis ou ena kontrol lor ou letan, mwins presion ou pou gagne.

  • Prevwar letan pou repoze. Mem bann ti brek kapav fer ou regagn lafors ek diminie ou stres.

Rod Led

“Kan enn dimounn dan gran traka, sa fer so leker lour, me enn bon parol rann li zwaye.”​—PROVERB 12:25.

Seki savedir: Bann parol ki bon ek ranpli ar konpasion kapav ed ou pou santi ou pli bien.

  • Koz avek enn dimounn ki pou konpran ou. Enn bon kamarad kapav ed ou trouv bann kitsoz dan enn lot fason ouswa mem pou pran kont enn solision ki ou pa’nn panse. Ek zis devid ou leker kapav fer ou santi ou pli bien.

  • Demann led. Eski ou kapav fer travay-la avek enn dimounn ouswa les li fer li?

  • Si dimounn avek ki ou travay stres ou, esey trouv bann fason pou amelior sitiasion-la. Par exanp, eski ou kapav avek takt ek bonte explik dimounn-la ki lefe li ena lor ou? (Proverb 17:27) Si sa pa marse, eski ou kapav diminie letan ki ou pase avek li?

Ou Bizin Direksion Bondie

“Ere bann ki rekonet ki zot bizin direksion Bondie.”​—MATIE 5:3NW.

Seki savedir: Antan ki imin, nou bizin plis ki manze, linz, ek lakaz. Nou bizin direksion Bondie. Me pou ki nou ere nou bizin pa zis rekonet sa, me osi fer seki Bondie dir nou.

  • Lapriyer kapav enn gran led. Bondie invit ou pou ‘met tou ou traka lor Li, parski Li pran ou swin.’ (1 Pier 5:7) Kan ou priye ek reflesi lor bann kitsoz ki ankourazan sa kapav fer ou gagn enn gran lape lespri.​—Filipien 4:6, 7.

  • Lir bann kitsoz ki pou fer ou vinn pli pros ar Bondie. Bann prinsip ki ena dan sa magazinn-la baze lor Labib, ek Bondie finn fer ekrir Labib pou ki nou gagn so direksion. Sa ed nou osi pou kiltiv “sazes pratik ek kapasite pou reflesi.” (Proverb 3:21) Kifer ou pa esey lir Labib? Liv Proverb kapav enn bon liv pou koumanse.