Skip to content

Al lor tablo konteni

KOUMA OU KAPAV ERE?

Lavi Ena enn Sans

Lavi Ena enn Sans

BANN IMIN INIK DAN DIFERAN DOMENN​—NOU EKRIR, NOU PENN, NOU KONSTRIR, EK NOU REFLESI LOR BANN KESTION INPORTAN KONSERNAN LAVI: Kifer liniver existe? Kouma eski nou’nn existe? Pou ki rezon nou lor later? Ki pou arive dan lavenir?

Sertin dimounn evit sa bann kestion-la, parski zot panse ki bann repons-la tro difisil pou konpran. Lezot dir ki sa bann kestion-la initil parski lavi inn aparet gras-a levolision, enn kitsoz ki’nn arive par azar. William Provine, enn profeser listwar ek biolozi, dir: “Pena okenn Bondie, ek pena okenn gran proze. Pena okenn baz pou bann prinsip moral, ek lavi pena okenn sans.”

Parkont, sertin dimounn pa dakor avek sa lopinion ki pena okenn lespwar la. Pou zot, liniver li dirize par bann lalwa matematik ki bien presi ek intelizan. Zot inpresione par bann kitsoz extraordiner ki ena dan lanatir ek sey mem kopie lor zot pou konstrir bann kitsoz. Sak zour ki pase, zot konpran ki sa bann kitsoz konplike ek bien itil ki ena dan lanatir la, zot pa finn aparet par azar me finn bizin ena enn lintelizans ki finn fer sa.

Sa rezonnman-la finn pous sertin dimounn ki krwar dan levolision pou reget zot fason panse. Anou get de lexanp.

DR. ALEXEI MARNOV, ENN NEROSIRIRZIEN. Li dir: “Bann lekol ki mo ti ale ti ansegn mwa ki Bondie pa ti existe ek pou krwar dan levolision. Ninport kisannla ki ti krwar dan Bondie, ti konsider li kouma enn inioran.” Selman, an 1990, so lopinion ti koumans sanze.

Li explike: “Touletan mo finn esey rod enn explikasion lozik pou tou kitsoz, mem pou servo imin. Sa organn extraordiner la, li konsidere kouma kitsoz pli konplex ki existe dan liniver. Me eski nou servo inn forme zis pou ramas bann konesans ek bann kapasite, ek apre sa mor? Pou mwa, sa pa ti lozik. Alor, mo’nn koumans demann momem: ‘Kifer nou existe? Pou ki rezon nou lor later?’ Apre ki mo’nn bien reflesi, mo’nn konpran ki bizin ena enn Kreater.”

Pandan ki li ti pe fer bann resers pou kone kifer dimounn existe, Alexei ti koumans etidie Labib. Plitar, so madam, ki ti enn dokter ek ki pa ti krwar dan Bondie li osi, ti koumans etidie Labib. O-koumansman, li ti fer sa pou montre so mari ki li ti dan lerer! Me asterla, toulede ena lafwa dan Bondie, ek gras-a Labib, zot konpran proze ki Bondie ena pou limanite.

DR. HUABI YIN, ENN SIANTIS. Huabi Yin ti etidie fiziks, ek pandan plizir lane, li ti fer bann resers lor nou soley.

Li dir: “Nou, bann siantis, sak fwa ki nou etidie bann fenomenn natirel, nou touletan trouv tou kitsoz dan enn lord extraordiner. Sa montre ki bizin ena bann lalwa bien presi. Mo ti demann momem, ‘Kot sa bann lalwa-la sorti? Si mem kan nou kwi manze, nou bizin bien regle nou dife, kisannla ki deryer sa bann lalwa ki regle soley la?’ Avek letan, mo’nn konpran ki repons pli lozik, se seki premie verse Labib dir: ‘O-koumansman, Bondie ti kree lesiel ek later.’”​—Zenez 1:1.

Li vre ki lasians inn ede pou reponn boukou kestion ki koumans par “kouma,” par exanp: Kouma bann selil nou servo fonksione? Ek kouma soley li donn saler ek lalimier? Me parey kouma Alexei ek Huabi ti dekouver, Labib reponn bann kestion pli inportan ki koumans par “kifer,” par exanp: Kifer liniver existe? Kifer ena bann lalwa ki diriz liniver? Ek kifer nou existe?

Konsernan later, Labib dir: “[Bondie] pa finn kree li pou nanye, me . . . finn form li pou ki dimounn res lor la.” (Izai 45:18) Wi, Bondie ena enn proze pou later, ek kouma nou pou trouve dan prosin lartik, sa proze-la ena enn lien avek nou lespwar pou lavenir.