Kal idhi e weche manie iye

PENJO MA ROWERE OHERO PENJORE

Ang’o ma Anyalo Timo Mondo Kik Asik ka Aneno Mana Rach Lilo?

Ang’o ma Anyalo Timo Mondo Kik Asik ka Aneno Mana Rach Lilo?

 Iparo ni in ng’at ma chalo nade?

  •   Ng’at ma neno ni gik moko biro dhi maber

     “Atemoga mondo abed abeda ma mor mondo kik iya wang’. Ok adwa ni wang’a obed mojuol.”​—Valerie.

  •   Ng’at ma neno ni gik moko biro dhi marach

     “Sa asaya ma gimoro maber otimore, asiko ka achich achicha ni nyaka bed ni nitie gimoro marach mopondo ma an e ma ok ane.”​—Rebecca.

  •   Ng’at ma neno gik moko kaka gin

     “Ka asiko ka aneno ni gik moko biro dhi maber, chunya biro nyosore sama mano ok otimore. Bende ka asiko ka aneno ni gik moko biro dhi marach, mano biro miyo asik ka akuyo. To neno gik moko kaka gin miyo asiko ka an gi chuny mokue.”​—Anna.

 Ang’o momiyo wachno onego obadhi?

 Muma wacho ni “ng’at ma chunye mor, nigi mor mosiko.” (Ngeche 15:15) Kuom adier, joma temo mondo kik gisik ka gineno mana rach lilo sikoga ka mor. Bende, yotnegi mako osiepe mang’eny. Ka ng’ato osiko mana kokuyo kendo oneno mana rach lilo, ji ok bi dwaro bedo osiepene.

 To kata ka po ni in ng’at ma neno ni gik moko biro dhi maber, pod nitie pek moko ma nyaka iromgo. Kuom ranyisi:

  •   Isiko ka iwinjo lendo mag lwenje kod mahundu e TV, redio, kod gasede.

  •   Inyalo bedo gi chandruoge moko e odu.

  •   In gi nyawo magi moko mikedogo.

  •   Osiepni moro nyalo chwanyi.

 Kik iwuondri ni in ok irom gi chandruogego, to bende kik iket pachi kuomgi ahinya. Tem neno gik moko kaka gin. Mano biro miyo kik isik kineno mana rach lilo, kendo chunyi ok bi nyosore mokalo tong’ sama iromo gi pek moko.

Nyagri gi pek mag ngima king’eyo maber ni mana kaka koth, pekgo biro chok

 Gik minyalo timo

  •   Kik ine nyawo magi ka gik ma nyiso ni in ng’at manono.

     Muma wacho kama: “Onge ng’at makare e piny ma timo mana gik mabeyo kendo ma ok tim richo.” (Eklesiastes 7:20) Nyawo magi nyiso mana ni in dhano, to ok ni in ng’at manono.

     Kaka inyalo puonjori neno gik moko kaka gin: Tem loyo nyawo ma in-go, to kik igen ni ibiro loyogi chuth. Rawera ma Caleb wacho kama: “Atemo ahinya mondo kik asik ka aketo pacha kuom nyawo ma an-go, kar mano, atemoga mondo afweny gik ma anyalo puonjora kuom nyawogo mondo amed loyogi.”

  •   Kik ipimri gi jomamoko.

     Muma wacho kama: “Kik wabed jo ma ketore ni beyo moloyo jomamoko, ka wajiwo piem e kind ji, kendo ka wabedo gi ich-lit gi jowetewa.” (Jo-Galatia 5:26) Sama ing’iyo pichni ma ji oketo kuonde tudruok gi osiepe e intanet ma nyiso nyasi mopogore opogore ma in ne ok ogwelie, iyi nyalo wang’. Mano nyalo miyo ine osiepeni kaka jowasiki.

     Kaka inyalo puonjori neno gik moko kaka gin: Bed king’eyo ni ok ochuno ni nyaka gweli e nyasi duto ma osiepeni timo. Bende, pichnigo ok nyisga weche duto ma notimore e nyasigo. Rawera moro miluongo ni Alexis wacho kama: “Kuonde tudruok e intanet nyisoga mana gik mabeyo ma ji timo. Gik maricho to ok ginyisga.”

  •   Bed ng’at mohero loso kue, to moloyo, e odu.

     Muma wacho kama: “Ka nyalore, to temuru matek mondo udag gi kuwe gi ji duto.” (Jo-Rumi 12:18) Ok inyal chiko gik ma jomamoko timo, kata kamano, inyalo chiko kaka ibiro neno gik ma gitimogo. Inyalo temo mondo kue obedie.

     Kaka inyalo puonjori neno gik moko kaka gin: Ng’ad e chunyi ni ok ibi chwako mach sama weche okethore e odu; kar mano, tem loso kue, mana kaka itimoga e chal mamoko. Rawera miluongo ni Melinda wacho kama: “Waduto warem, to mano miyo wachwanyoga jowetewa kinde ka kinde. Gima duong’ en yiero okang’ ma wabiro kawo sama chwanyruok oneno, ka be wabiro loso kue koso ooyo.”

  •   Bed ng’at ma goyoga erokamano.

     Muma wacho kama: “Gouru erokamano.” (Jo-Kolosai 3:15) Ka in gi chuny mar goyo erokamano, ibiro keto pachi kuom gik ma dhi maber e ngimani kar keto pachi mana kuom gik ma nenore ni dhi marach.

     Kaka inyalo puonjori neno gik moko kaka gin: Ng’e chandruok ma in-go, to kik gimoni neno gik mabeyo ma dhi nyime e ngimani. Rawera moro ma nyinge Rebecca wacho kama: “Odiechieng’ kodiechieng’, andikoga gimoro achiel maber motimore e ngimana. Mano konyaga ng’eyo ni nitie gik mang’eny mabeyo monego aketie pacha.”

  •   Non osiepeni.

     Muma wacho kama: “Osiepe maricho ketho timbe mabeyo.” (1 Jo-Korintho 15:33) Ka po ni osiepeni gin joma ohero ywagore, ma igi wang’ sa te, kata joma nenoga mana gik maricho lilo, mano e kaka in bende ibiro chalo.

     Kaka inyalo puonjori neno gik moko kaka gin: Sama osiepe kalo e chandruok moro, mano nyalo mayogi mor kuom kinde. Tim duto minyalo mondo ikonygi, kata kamano, kik iyie mondo chandruogegigo omayi mor. Rawera miluongo ni Michelle wacho kama: “Ok onego waketh seche mang’eny gi joma nenoga mana rach lilo.”

 Som weche momedore e wi wachni

 Wadak e “kinde matek ahinya” kaka Muma nokoro. (2 Timotheo 3:1) Be iyudoga ka tekni neno gik mabeyo e piny mopong’ gi gik marichoni? Som sula ma wacho ni, “Ang’o Momiyo Chandruok Ng’eny?