Kal idhi e weche manie iye

Babilon Maduong’ En Ang’o?

Babilon Maduong’ En Ang’o?

Dwoko ma Muma chiwo

Ka luwore gi bug Fweny, Babilon Maduong’ ochung’ ne dinde duto mag miriambo ma ni e piny, kendo Nyasaye ok oyie gi dindego. * (Fweny 14:8; 17:5; 18:21) Kata obedo ni dindego opogore e yore mang’eny, giduto ok gikony ji ng’eyo Nyasaye madier, ma en Jehova.​—Rapar mar Chik 4:​35.

Kaka Wanyalo Fwenyo Babilon Maduong’

  1. Babilon Maduong’ en nying mitiyogo e yor ranyisi. Muma lero ni en “dhako ma ndhaga,” ma omi nying moro “ma kore ok ong’ere, niya: ‘Babilon Maduong’.’” (Fweny 17:​1, 3, 5) Bug Fweny ondik kitiyo gi ranyisi, omiyo en gima owinjore wacho ni Babilon Maduong’ en ranyisi, to ok dhako masie. (Fweny 1:1) Bende, Muma wacho ni ‘obet e wi pige mang’eny.’ Pigego ochung’ ne “ji mopogore opogore duto, gi ji mang’eny, gi ogendni, kod dhok duto.” (Fweny 17:​1, 15) Dhako masie ok nyal timo mano.

  2. Babilon Maduong’ en riwruok mokwako piny mangima. Iluonge ni “dala maduong’ ma nigi pinyruoth manie wi ruodhi mag piny.” (Fweny 17:18) Omiyo, en gi teko e wi piny mangima.

  3. Babilon Maduong’ en riwruok mar dinde, to ok mar siasa kata ohala. Babilon machon ne en dala mong’ere kuom gik “mikingogo ji, kod juogi.” (Isaiah 47:​1, 12, 13; Yeremia 50:​1, 2, 38) Kuom adier, dalano ne en kama lamo mar miriambo ogoye tach kendo ne gipingo Jehova, ma e Nyasaye madier. (Chakruok 10:​8, 9; 11:​2-4, 8) Ruodhi mag Babilon ne gin jong’ayi ma ne temo ting’ore malo ka gipiem gi Jehova kod lamone madier. (Isaiah 14:​4, 13, 14; Daniel 5:​2-4, 23) E yo ma chalo kamano bende, Babilon Maduong’ ong’ere kuom ‘timbene mag juok.’ Mano nyiso ni en riwruok mar dinde.​—Fweny 18:23.

    Babilon Maduong’ ok nyal bedo riwruok mar siasa nikech “ruodhi mag piny” ywago kethruokne. (Fweny 17:​1, 2; 18:9) Bende ok en riwruok mar ohala nikech Muma nyiso ni opogore gi “jolok ohelni madongo mag piny.”​—Fweny 18:11, 15.

  4. Kidi machon ma nyiso Ruoth Nabonidus mar Babilon kod ranyisi adek mag nyiseche ma nyadidek ma gin Sin, Ishtar, kod Shamash

    Babilon Maduong’ en nying mowinjore gi riwruok mar dinde mag miriambo. Kar mondo Babilon Maduong’ opuonj ji kaka ginyalo sudo machiegni gi Nyasaye madier ma en Jehova, oterogi e lamo nyiseche mamoko. Muma luongo mano ni ‘terruok’ kata chode. (Tim Jo-Lawi 20:6; Wuok 34:15, 16) Puonj kaka mar nyasaye ma nyadidek, chuny ma ok nyal tho, kod tim mar tiyo gi kido e lamo, nochakore e Babilon machon kendo puonjgo yudore e dinde mag miriambo ma ndalogi. Dinde mag miriambogo bende ohero gik ma jopiny ohero. Mana kaka Muma wacho, ‘giterore’ gi pinyni.​—Jakobo 4:4.

    Dinde mag miriambo nigi mwandu mathoth kendo ginyisore ahinya, to mano e gima Muma wacho e wi Babilon Maduong’. Kowuoyo kuom jaterruokno, Muma wacho ni orwakore gi “nanga ma rangine rajamna kod ma kwar ma rieny” kendo “obidhore gi dhahabu gi kite ma nengogi tek kod kite mag lulu.” (Fweny 17:4) Babilon Maduong’ e min “gik modwanyore e piny” kata puonj kod timbe ma ok chiw luor ne Nyasaye. (Fweny 17:5) Jogo ma ni e dinde mag miriambo kata Babilon Maduong’ oriwo “ji mopogore opogore duto, gi ji mang’eny, gi ogendni, kod dhok duto.”​—Fweny 17:15.

Babilon Maduong’ e ma osekelo tho ne “jogo duto ma oneg e piny.” (Fweny 18:24) Kuom higni duto, dinde mag miriambo osekelo lwenje kod kit nek mopogore opogore. E wi mano, ok gipuonj ji adiera e wi Jehova, Nyasaye ma jahera. (1 Johana 4:8) Weyo ma ok gipuonjo ji adiera osemiyo ji obedo gi timbe maricho, to mano osemiyo gichuero remb ji mang’eny. Kare e momiyo Muma jiwo jogo ma dwaro moro Nyasaye ni ‘gia kuom’ Babilon Maduong’.​—Fweny 18:4; 2 Jo-Korintho 6:​14-​17.

^ par. 1 Ne bende wich ma wacho ni, “Ere Kaka Anyalo Fwenyo Din Madier?”