Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Pinywani Chiegni Kethore Chuth?

Be Pinywani Chiegni Kethore Chuth?

Be Pinywani Chiegni Kethore Chuth?

Inyalo yiero dwoko mane kuom penjo maluwoni?

E ndalo mokayo machiegni, piny biro chalo nade?

(a) Medo bedo maber.

(b) Siko kaka en sani.

(c) Medo kethore ahinya.

BE ITEMO bedo ng’ama geno ni gik moko biro dhi maber e kinde mabiro? Nitie ber mang’eny kuom bedo gi geno ma kamano. Nonro osenyiso ni joma pile geno ni gik moko biro dhi maber, jobedo gi paro matiyo maber, koda del mangima. To nonro moro mosetim gaming’a, oseyudo ni chwo ma kinde mang’eny geno ni gik moko biro dhi maber, ok thor bedo gi tuoche mag adundo, mopogore gi chwo wetegi maok nigi geno ma kamano. Nonrogo winjore kod gima Muma nowacho higini mang’eny chon niya: “Chuny ma mor en yath maber, to chuny mool tuoyo choke.”​—Ngeche 17:22, Luo, 2003.

Kata kamano, kaluwore gi gima josayans sani wacho kuom gima biro timore ne Pinywani, ji mathoth ok bed gi geno mamiyogi mor. Ne ane moko kuom weche machando chuny, ma josayans wacho ni biro timore.

Piny Ochomo e Masira

E higa 2002, riwruok moro momi luor, miluongo ni Stockholm Environment Institute, nochiwo siem kowacho ni tiyo kod yore mag manyo pesa maonge dewo chal mar piny, nyalo kelo “lokruok madongo maketho kit piny, gi gik masiro ngima e iye.” Ripodno nomedo wacho ni dhier mantie e piny mangima, kendo bedo ni jomoko nigi mwandu mang’eny to jomoko ongego, kaachiel gi tim medo ketho lowo koda alwora ma dhano odakie, nyalo miyo oganda dhano “odhi nyime yudo masiche moko madongo maluwore.”

E higa 2005, Riwruok mar Pinje (UN ), nochiwo ripot moro ma ne nono chal mar Piny. Nonroni ma ne otim kuom higini ang’wen gi josayans makalo 1,360 mowuok e pinje 95, nochiwo siem kama: “Gik ma dhano timo gie sani, gin gik maketho alwora mar Piny ahinya, kendo gimiyo ngima mar tienge mabiro ok bi bedo mayot.” Mondo ogeng’ masira mabirono, ripodno nomedo wacho kama: “Dwarore olok chike matayo kaka dhano tiyo gi alworane, kendo walok timbewa, to mano en gima pok wachako timo.”

Anna Tibaijuka, mochung’ne riwruok mar United Nations Human Settlements Programme, riwo lwedo gima josayans mathoth bende oyiego. Owacho niya: “Ka wadhi nyime maok watimo lokruok moro, to wachomo e masira.”

Gino Mamiyo Wanyalo Bedo gi Geno

Joneno mag Jehova, ma ema ogoyo gasedni, bende yie ni nitie gik madongo machiegni timore, to gibiro kelo lokruok e pinywani. Kata kamano, gin gadier ni lokruokgo ok bi ketho piny, to kar mano, lokruokgo biro kelo gik mabeyo miwuoro ma dhano pok ne oneno. Ang’o momiyo gin gi geno ma kamano? En nikech gin to gin gadier kuom singo manie Wach Nyasaye, ma en Muma. Ne ane achiel kuom singogo: “Nimar podi kinde matin, kendo ng’a marach obiro onge: Ee, iniket chunyi kuom paro kar bet mare, kendo obiro onge. To jo mamuol ginicham piny; kendo ginimor moloyo kuom kwe mang’eny.”​—Zaburi 37:10, 11.

Be geno ma kamano en mana paro apara? Kapok wadwoko penjoni, par ane matut kuom wachni: Higini mang’eny chon, Muma nokoro ratiro wach chandruoge mang’eny madongo ma waneno kayudo dhano koda piny gie sani. Wakwayi mondo isom Ndiko monyis e sula maluwo, kendo ipim gik ma giwacho kod gik mineno ka timore e piny. Kaka imedo timo kamano, e kaka ibiro medo bedo gi yie kuom weche ma Muma koro e wi kinde mabiro.