Inda koshikalimo

Osha hala okutya ngahelipi eshi taku ti “fimaneka xo nanyoko”?

Osha hala okutya ngahelipi eshi taku ti “fimaneka xo nanyoko”?

Enyamukulo lopaMbiibeli

 Oshipango osho tashi ti “fimaneka xo nanyoko” osha holoka lwoikando mOmbiibeli. (Exodus 20:12; Deuteronomion 5:16; Mateus 15:4; Ovaefeso 6:2, 3) Osha kwatela mo oitwa ine.

  1.   Pandula ovadali voye. Oho fimaneke xo nanyoko ngeenge to va pandula moinima aishe oyo ve ku ningila. Oto ka ulika kutya owe va pandula ngeenge owa kala ho shikula ewiliko lavo. (Omayeletumbulo 7:1, 2; 23:26) Ombiibeli otai ku ladipike u kale wa tala ko ovadali voye “nefimano,” sha hala okutya okukala u va uditile etumba. — Omayeletumbulo 17:6.

  2.   Dimina eenghonopangelo davo. Ou na okufimaneka xo nanyoko molwaashi ovo va pewa eenghonopangelo kuKalunga. Ombiibeli oya popya mOvakolossi 3:20 tai ti: “Dulikeni kovakulunhu veni moinima aishe, Osheshi osho sha wapalela mOmwene.” Jesus naye okwa li ha dulika kovadali vaye eshi a li okaana. — Lukas 2:51.

  3.   Ungaunga navo nefimaneko. (Levitikus 19:3; Ovaheberi 12:9) Osho osha kwatela mo okupopya kwoye nomonghedi omo ho shi popi. Oshoshili kutya omafimbo amwe ovadali ohava katuka eenghatu odo tadi dulu oku shi ningifa shidjuu kwoove oku va fimaneka. Ashike nande ongaho, ounona otava ka ulika kutya ova fimaneka ovadali vavo ngeenge ova kala tava popi navo nefimaneko nokukatuka pandunge. (Omayeletumbulo 30:17) Ombiibeli oya popya kutya ou ta tuku xe ile ina ota hangwa koilanduliko ii. — Mateus 15:4.

  4.   Va fila oshisho. Owa pumbwa okukala ho file oshisho ovadali voye ngeenge ovakulupa. Oto ka ulika kutya owe va fimaneka ngeenge owa kala ho kendabala ngaashi to dulu mokushilipaleka kutya ove na ashishe osho va pumbwa. (1 Timoteus 5:4, 8) Pashihopaenenwa, Jesus okwa ninga omalongekido e na sha nokufila ina oshisho ofimbo ina fya. — Johannes 19:25-27.

Omitotolombo di na sha nokufimaneka xo nanyoko

 Omutotolombo: Okufimaneka xo nanyoko otashi ti efa ovadali voye va kale tave ku lombwele osho u na okuninga mohombo.

 Oshili: Ombiibeli otai hongo kutya ohombo kai na okukala ya kwatela mo ovapambele. Genesis 2:24 ota ti: “Omulumenhu oku na okufiya po xe naina nokukanyatela komukainhu waye.” (Mateus 19:4, 5) Oshoshili kutya ovalihomboli otava dulu okumona ouwa ngeenge ova kala hava kongo omayele kovadali vavo. (Omayeletumbulo 23:22) Ashike nande, ovalihomboli otava dulu okutula po ongaba opo ovapambele vaha ye olunyala mohombo yavo. — Mateus 19:6.

 Omutotolombo: Xo nanyoko ove na eenghonopangelo da shiya ko.

 Oshili: Nonande Kalunga oye a yandja eenghonopangelo kovadali, ovanhu aveshe eenghono davo oda ngabekwa nokadi dule daye. Pashihopaenenwa, eshi omhangu yopombada ya li ya lombwela ovashikuli vaJesus vaha dulike kuKalunga, ova nyamukula tava ti: “Okudulika kuKalunga ku dule okudulika kovanhu.” (Oilonga 5:27-29) Sha faafana, ounona ohava ‘dulika kovakulunhu vavo mOmwene’ moinima aishe oyo ihe li omhinge neemhango daKalunga. — Ovaefeso 6:1.

 Omutotolombo: Okufimaneka xo nanyoko osha hala okutya ou na okukala mongeleka yovadali voye.

 Oshili: Ombiibeli otai tu ladipike tu tale ngeenge osho twa hongwa oshoshili tuu. (Oilonga 17:11; 1 Johannes 4:1) Ounona ovo va tula moilonga omayele oo otashi dulika va fiye po elongelokalunga lovadali vavo. Ombiibeli oya tumbula ovapiya vaKalunga ovadiinini ovo inava shikula oikalunga oyo ya li hai longelwa kovadali vavo ngaashi Abraham, Rut nosho yo omuyapostoli Paulus. — Josua 24:2, 14, 15; Rut 1:15, 16; Ovagalati 1:14-16, 22-24

 Omutotolombo: Okufimaneka xo nanyoko otashi ti okukala ho ilikana kovakwamhungu.

 Oshili: Ombiibeli otai ti: “Omwene Kalunga koye u noku mu twila eengolo noye aeke u noku mu kalela.” (Lukas 4:8) Kalunga okutonde ovanhu ovo hava ilikana kovakwamhungu. Ombiibeli oya popya kutya ‘oonakufya inava shiiva nande osha.’ Ihava kala ve shii osho tashi va ningilwa; noitava dulu oku kwafela ovanamwenyo ile oku va ningila oshiponga. — Omuudifi 9:5, 10; Jesaja 8:19.