Twende kovidio oini

Twende komurya

EKONDWA 8

Wa ṱakama ku Jehova nandarire kutja pa ri ozondjito ozombi

Wa ṱakama ku Jehova nandarire kutja pa ri ozondjito ozombi

1. Ongwaye Silo tji tja ri moruhoze?

SAMUEL aa munu oruhoze ndwa ri moSilo. Otjirongo atjihe tja ri moruhoze. Ripura kutja pa ri noruhoze ndu ṱa pi movakazendu novanatje mbaave ririre ooihe, novarumendu vawo, novanatje nomarumbi wawo mba kaṱa movita! Matu tjiwa kutja Ovaisrael ape 30 000 va haverwa i Ovafilisti, ousupi kombunda yaindu tji va za nokuzepaisa ovarumendu 4 000 motjirwa tjarwe.​—1 Sam. 4:1, 2, 10.

2, 3. Oviwonga viṋe mbya eta ohoṋi nu mbya isa ko ondatero yaMukuru ku Silo?

2 Ihi tja ri tjimwe tjoviwonga ovingi mbya ṱuna kOvaisrael. Ovazandu vevari, ooHofni na Pinhas vOmupristeri Otjiuru Eli, va kayenda okupita mu Silo nave twaerere Otjipwikiro tjOmerikutiropamwe. Otjipwikiro hi, tjaatji ṱizirwa motjouyapukeyapuke tjondanda yaJehova, tja ri otjiraisiro tjokutja Jehova u ri pu notjiwaṋa tje. Okuzambo, otjiwaṋa tja twaerera Otjipwikiro tjOmerikutiropamwe hi kovita, amave ripura kutja matji ve pe ouṋingandu wokutaara ovita. Nungwari Ovafilisti va punda Otjipwikiro tjOmerikutiropamwe, nave zepa Hofni na Pinhas.​—1 Sam. 4:3-11.

3 Otjipwikiro tjOmerikutiropamwe hi, tja eta ondjozikiro onene kondanda yaJehova mu Silo, ozombura azehe mbu tja kara mo. Nambano ka tji mo rukwao. Eli ngwa ri nozombura 98 oruveze ndwo, tja zuva ombuze ndji otja wa ondonya okuza kotjihavero tje na ṱu. Nu omukazendu womuzandu waEli wa hepunda eyuva ndo, nu a ṱu meyuva tjingero ndo mombandukiro. Ngunda e hiya ṱa eye wa tja: “Ondatero yaNdjambi ya zu mo moIsrael.” Otjingaperi, Silo kamaatji kakara otja tji tja ri rukwao.​—1 Sam. 4:12-22.

4. Matu rihongo tjike mekondwa ndi?

4 Nambano Samuel ma tjindi vi ozongaro ozombi nḓa? Mape ya a kara nongamburiro yomasa na yenene okuvatera otjiwaṋa tji tja pandjara ondjeverero nondjingonekero yaJehova hi? Atuhe ndino, povikando tjiva tu wirwa i omauzeu nomihihamo mbi rora ongamburiro yetu, okutja ngatu tare ku vyarwe mbi matu yenene okurihongera ku Samuel.

Eye “wa tjitire imbi mbi ri ovisemba”

5, 6. Ombeibela i yandja ombango ku ye moruveze rwozombura 20, nu Samuel aa ungura ye moruveze ndwo?

5 Ombeibela nai, mai isa ko ombango kaṱiṱi ku Samuel nai yandja ombango kOtjipwikiro tjomerikutiropamwe otjiyapuke, nokuturaisira kutja Ovafilisti va verwa vi mena rokutjipunda nokutja otjikeṋa tji tje ve hinga okutjikotora. Ombeibela ya kahungira ohunga na Samuel rukwao kombunda yozombura 20. (1 Sam. 7:2) Eye aau ungura ye mozombura azehe nḓo? Ombeibela mai tu raere.

Samuel wa yanḓiparisa vi otjiwaṋa tje okukayenda komurungu nandarire kutja tja hihamwa omutima?

6 Ombeibela i raisa kutja ngunda ozombura 20 nḓa aze hiya uta ‘embo raSamuel iyari zuvaka nawa kOvaisrael avehe.’ (1 Sam. 3:21) Wina i raisa kutja kombunda yanao, Samuel aa varura ovihuro vitatu mu Israel ombura aihe, okuṱuna oviposa nokuzira omapuriro wovandu. Okuzambo aa yaruka konganda ye koRama. (1 Sam. 7:15-17) Oukahu kutja Samuel mozombura 20 nḓo, wa ri noviungura ovingi.

Nandarire kutja Ombeibela kai tamuna Samuel oure wozombura 20, matu yenene okukara nongamburiro kutja moruveze ndwo aa ungura oukukutu motjiungura tjaJehova

7, 8. (a) Ombuze iṋe Samuel ndja tjivisa kotjiwaṋa, kombunda yozombura 20 zokuungura ouzeu? (b) Otjiwaṋa, tja tjita vi indu Samuel tja za nokuhungira ku natjo?

7 Ouvi wovazandu vaEli wa tjita kutja ovandu ve pandjare ongamburiro. Pe munika aayo, mena rotjiṋa hi ovengi va uta okurikotamena kovisenginina. Nungwari kombunda yozombura 20 zokuvatera ovandu, Samuel wa rakiza otjiwaṋa na tja: “Tji mamu vanga okuritanaura ku Muhona nomitima vyeṋu avihe, iseye mo oomukuru vovisenginina avehe noviserekarera vyomukuru wotjisenginina oserekaze Astarte mokati keṋu, mu riyandje nomitima vyeṋu avihe ku Muhona nu mu Mu karere erike. Indino Eye otji me mu yama momake wOvafilisti.”​—1 Sam. 7:3.

8 ‘Ovafilisti’ va haverere otjiwaṋa tjaIsrael. Mena rokutja otjimbumba tjaIsrael tjovita tja za nokuhaverwa, Ovafilisti va uta okuveṋiṋikiza nokuhinemuma. Nungwari Samuel wa raera otjiwaṋa kutja tji tja kotoka ku Jehova, oviṋa mavi runduruka. Otjo tja tjita vi? Otjiwaṋa tja isa okukarera ovisenginina natji utu ‘okukarera Muhona erike.’ Samuel wa woronganisira ovandu moMispa, otjihuro tji tja ri mehi rozondundu kokunene kwaJerusalem. Ovandu va worongana pamwe, ave ritjaere kovikurya nave ritanaura kouvi wawo wokurikotamena kovisenginina.​—Lesa 1 Samuel 7:4-6.

Ovafilisti aave munu kutja omaworonganeno wotjiwaṋa tjaJehova moMispa oruveze oruwa okuwira Israel

9. Ovafilisti va ungurisa oruveze ruṋe okurwisa Ovaisrael, nu otjiwaṋa tjaMukuru tja tjita vi?

9 Nungwari Ovafilisti va zuva ohunga nomaworonganeno omanene wOvaisrael, nave munu kutja indwo ooruveze oruwa okuverwisa. Owo va hinda otjimbumba tjawo tjovita koMispa okukazepa ovakarere vaJehova mbo. Ovaisrael va zuva ohunga noumba mbwaa u ve yendere. Owo va uruma tjinene nave ningire Samuel me ve kumbire. Nu Samuel we ve kumbira, neve tjitire ombunguhiro wina. Ngunda omaworonganeno omayapuke nga amaye kayenda, otjimbumba tjOvafilisti tjovita otji tja wira Mispa. Nu Jehova wa zira ongumbiro yaSamuel. Momuano mbwi Jehova wa raisa omazenge we. Eye “wa ṱuṱumina Ovafilisti okuza meyuru.”​—1 Sam. 7:7-10.

10, 11. (a) Ongwaye oruṱuṱumo Jehova ndwa hinda kOvafilisti tji ru ha ri oruṱuṱumo rwakauriri? (b) Otjikeṋa tji tja kongorera kotjirwa tji tja utira moMispa?

10 Ovafilisti kava ri tjimuna ounatje ouṱiṱi mbu mape ya au urumisiwa i ombosiro yoruṱuṱumo ngandu ndi tji mau rimanga mozohorokweva zooina. Owo va ri ovarwe vovita omapenda nu mba rwa ozombura ozengi. Nu hapo pe ya vi ve urume tjinene nao? Omena rokutja oruṱuṱumo otja indwo kave na pu ve ru zuvire? Poo hapo eraka enene ‘roruṱuṱumo’ ndi onde ve urumisa? Poo omena rokutja kakwa ri ovikamba, poo tji kwa ṱuṱuma ozondundu za kamburira? Katu nakutjiwa kutja pa kayenda ye, nungwari matu tjiwa kutja oruṱuṱumo ndwo rwe ve urumisa tjinene. Owo va urumine tjinene ngandu ndi tji va karira ovatupuke. Ovarwe vOvaisrael va womboroka moMispa, ave ve havere nave ve tezere omikato omingi nga koruveze ndwa ri komamoho waJerusalem.​—1 Sam. 7:11.

11 Ovita mbyo ombya eta omarundurukiro kovakarere vaJehova. Oure womayuva aehe Samuel nga ri omupangure, Ovafilisti aave riṱizire kokure nOvaisrael. Ovaisrael va kotora ovihuro vyawo avihe mbya huurirwe i Ovafilisti.​—1 Sam. 7:13, 14.

12. Omambo ngu maye tja Samuel wa “tjitire imbi mbi ri ovisemba,” maye hee tjike, nu ovikaṋena viṋe mbye mu vatera okurira omusemba?

12 Ozombura ozengi kombunda yanao, omuapostele Paulus wa tamuna Samuel mokati kovapangure novaprofete ovaṱakame mba “tjitire imbi mbi ri ovisemba.” (Hebr. 11:32, 33) Samuel tjiri wa tjitire imbi mbya ri ovisemba komurungu waMukuru nu wa vatera varwe okutjita nao wina. Eye wa ri omusemba mena rokutja wa undja nomuretima ku Jehova, na ṱakama moviungura vye nandarire kutja pa ri ozondjito ozombi. Eye wina wa ri omundu ngwa ri nondangi. Kombunda yondoṋeno yawo moMispa, Samuel wa zika ewe otjotjiraisiro tjomuano Jehova mbwa vatera otjiwaṋa tje.​—1 Sam. 7:12.

13. (a) Ovikaṋena viṋe mbi matu sokukara na vyo tji matu vanga okuhorera ku Samuel? (b) Oruṋe tje ri oruveze oruwa okukara novikaṋena tjimuna ovyaSamuel?

13 Ove wina mo vanga okurira omundu ngu ‘tjita imbi mbi ri ovisemba?’ Tji pe ri nao, okutja ma rire nawa tji we rihongere komerisusuparisiro, nomuretima nondangi Samuel ndja ri na yo. (Lesa 1 Petrus 5:6.) Atuhe tjiri tu hepa ovikaṋena otja imbyo. Tja ri otjiṋa otjiwa kutja Samuel we rihonga okukara novikaṋena mbyo mouṱiṱi, orondu mozombura zokombunda eye wa kamuna ozondjito ozombi tjinene.

‘Ovazandu voye kave nongaro yoye’

14, 15. (a) Otjikeṋa tji tja hihamisa Samuel tjinene ‘moukurundu’ we? (b) Samuel wa ri otja Eli ngu hina wa toora omikambo okuṱuna ongaro yovanatje ve? Kahurura.

14 Otjikando otjitjakwao tji matu kalesa ohunga na Samuel, tjandje wa ‘kurupa.’ Eye oruveze ndwo wa ri novazandu vevari ovanene vomana Joel na Abija, nu we ve pa omerizirira wokumuvatera noviungura vyokupangura otjiwaṋa. Nungwari ongamburiro Samuel ndja ri na yo movazandu ve ya ri omungandjo. Nandarire kutja Samuel wa ri omundu wouatjiri nomusemba, ovazandu ve aave ungurisa ouyara mbu va pewa okuryamisa ozonḓero zawo komurungu mokutjita ouhasemba, nu wina aave popwa novimariva.​—1 Sam. 8:1-3.

15 Eyuva rimwe ovarumendu ovanene vOvaisrael ve ya komuprofete ngwa kurupire ngwi okumuraera ouzeu wawo. Nowo va tja ku ye: ‘Ovazandu voye kave nongaro yoye.’ (1 Sam. 8:4, 5) Samuel aa tjiwa otjiṋa hi? Ombeibela kai tu raere. Posi yokutja, Samuel ka ri otja Eli ngu hina wa toora omikambo vyokuṱuna ongaro yovanatje ve. Jehova wa vyura na vere Eli mena rovitjitwa ovivi vyovazandu ve, indu tje ve yozikire kombanda yaMukuru. (1 Sam. 2:27-29) Jehova kena pa muna ongaro otja indjo mu Samuel.

Otjikeṋa tji tja vatera Samuel kutja ma kayende komurungu nandarire kutja ovanatje ve va toora ondjira ombi?

16. Ovanatje tji ve hi nonḓuviro tji ṱuna vi kovanene, nu ovanene mave munu omahuhumiṋino yeṋe motjihorera tjaSamuel?

16 Ombeibela kai raisa kutja Samuel wa ṱohoṋi, poo wa ri nongurunguse nomuhihamwatima tja zuva ohunga nongaro ombi yovazandu ve. Nungwari, ovanene ovengi ngahino ve tjiwa kutja ongaro yovazandu ve ndjo ya ṱuna vi ku Samuel. Moruveze oruvi mu tu hupa nai, ovanatje ovengi ve pirukira ouvara nomavyuriro wovanene vawo. (Lesa 2 Timoteus 3:1-5.) Ovanene mbe nouzeu otja imbwo, mape ya ave vaterwa nokuhuhumiṋwa i otjihorera otjiwa tjaSamuel. Nandarire kutja ovanatje ve, kava ri ovaṱakame ku Mukuru, Samuel wa ri omuṱakame nga komaandero. Tjiweye kutja, nandarire kutja ovanatje veṋu kave nonḓuviro komavyuriro weṋu, ovihorera vyeṋu oviwa mape ya avi ve kotora. Nu wina ku yandja oruveze ku eṋe okuyorokisa Iho, Jehova Mukuru, otja Samuel tja tjita.

“Tu zikira ombara”

17. Ovarumendu ovanene vaIsrael va ningira Samuel kutja ma tjite vi, nu eye wa tjita vi?

17 Ovanatje vaSamuel kaave tjiwa kutja ongaro yawo ombi yomunenetima mai eta tjike. Ovarumendu ovanene vaIsrael va ya ku Samuel nave tja: “Tu zikira ombara, ndji mai tu honaparere otja tji pe ri moviwaṋa avihe.” Omaningiriro nga Samuel we ye yakura vi? Eye tjinga a kurumena po Jehova okupangura ovandu mbo ozombura ozengi. Nambano, kaave vanga omuprofete uriri tjimuna Samuel, nungwari aave vanga ombara okuvepangura. Oviwaṋa vyarwe vya ri nozombara, okutja Ovaisrael wina aave vanga ombara! Samuel wa tjita vi? Ombeibela mai tja eye “ka ri nohange.”​—1 Sam. 8:5, 6.

18. Jehova wa huhumiṋa vi Samuel nu wa raisa vi ouvi wOvaisrael?

18 Tara komuano Jehova mbwa zira indu Samuel tje mu hepurira ouzeu wotjiwaṋa. Jehova we mu zira na tja: “Tjita otja kombango yotjiwaṋa mu avihe mbi mave ku raere; orondu kave imbirahire ove, nungwari va imbirahi Ami kutja e ha rire ombara yawo.” Ihi tja ri otjihuhumiṋe ku Samuel, posi yokutja tjiri ya ri ongaro ombi tjinene ndji va raisa, okuimbirahi Mukuru Omunamasaehe! Jehova wa raera omuprofete we okutjivisa otjiwaṋa kutja ovikeṋa mbi mavi kongorere ko tji va kara nomundu otjombara. Indu Samuel tje ve raera, ovandu va tja: “Ayee, eṱe matu vanga ombara.” Otja tjaa raisa onḓuviro ku Mukuru we aruhe, Samuel wa kayenda komurungu na ziki ombara Jehova ndja toorora.​—1 Sam. 8:7-19.

19, 20. (a) Omomiano viṋe Samuel ma raisa onḓuviro keronga raJehova rokuzika Saul otjombara yaIsrael? (b) Samuel wa vatera vi otjiwaṋa tjaJehova komurungu?

19 Nu hapo, Samuel wa raisa onḓuviro nongaro iṋe? Ya ri mohama poo indee? Eye wa yandjera ongaro ombi yovandu kutja i zunḓe omutima we, nokutja ma ute okuhara omazenge? Ovandu ovengi atjave tjita nao, nungwari kaSamuel. Eye wa twirisa Saul otjombara na yakura kutja omurumendu ngo ongwa toororwa i Jehova. Eye wa hupita Saul, otjotjiraisiro tjokutja we mu yakura nu me riwisa kehi ye otjombara. Okuzambo Samuel wa tja nai kotjiwaṋa: “Tareye, ingwi ngwa toororwa i Muhona, eye ngwi! Kamu na umwe ngwa sana na ye mokati kotjiwaṋa atjihe.”​—1 Sam. 10:1, 24.

20 Samuel ka yandjere ombango kozondataiziro zomurumendu ngwa toororwa i Jehova ngwi, nungwari wa yandja ombango kovikaṋena vye oviwa. Eye wina wa yandja ombango kouṱakame we omuini ku Mukuru pendje nokuyandja ombango kovandu mbe hi nongurameno. (1 Sam. 12:1-4) Nu wa ungura otjiungura tje nouṱakame, tjokuronga ovandu ohunga noviṋa nozongaro nḓu mape ya aze zunḓa oupanga wawo kuna Jehova. Omaronga we, ya ṱuna komitima vyovandu tjinene, nu owo ve mu ningira kutja me ve kumbire. Eye we ve zira momuano omuwa mbwi: “Ami wina himee isa okukumbira eṋe kutja e ha tura ondjo komurungu waNdjambi, nungwari ami me vanga okumuhonga ondjira ombwa nosemba.”​—1 Sam. 12:21-24.

Otjihorera tjaSamuel matji tu hongo kutja katu sokukara neruru poo omazenge momitima vyetu

21. Otjihorera tjaSamuel matji tu vatere vi tji tu nomuhihamwatima omundu warwe tja pewa otjihako poo omerizirira worive ngo?

21 Wa rora okuhihamwa omutima omundu warwe tja pewa otjihako poo omerizirira worive? Otjihorera tjaSamuel matji tu hongo kutja atu ha yandjere eruru nomazenge ye tu kambure. (Lesa Omiano 14:30.) Mukuru u noviungura ovingi noviyandjanyuṋe kovakarere ve avehe ovaṱakame.

“Mo ṱoruhoze na Saul nga ruṋe?”

22. Ongwaye tje ha ri otjikumise ku Samuel okumuna ouwa mu Saul?

22 Katjikumise kutja Samuel aa munu ouwa mu Saul, orondu eye tjiri wa ri omundu omuwa. Eye wa ri nomuseka omuwa nu wa ri omuwa mombuniko, wa ri ombanḓe, wa ri onongo, nu pomautiro wa ri omurisusuparise. (1 Sam. 10:22, 23, 27) Pendje novikaṋena oviwa mbyo, eye wa ri notjiyandjewa tjarwe otjihuze, ihi tjousemba wokuritoororera ozondando nongaro ye omuini yehupo. (Deut. 30:19) Saul hapo otjiyandjewa hi we tji ungurisa nawa poo indee?

23. Otjikaṋena tjiṋe otjihuze Saul tja pandjara rutenga, neye wa raisa vi kutja omuritongamise?

23 Ouhumandu, indu omundu tja zikwa oupe mouvara, omerisusuparisiro itjimwe tjovikaṋena mbi zenga rutenga. Nu tjimanga, Saul wa uta okuritongamisa. Eye kaa raisa onḓuviro komirari Jehova mbyee mu pe okupitira mu Samuel. Otjikando tjimwe, Saul kaa vanga okuundja, nu otja tjita ombunguhiro ndjaai sokutjitwa i Samuel. Samuel we mu vyura nomasa ne mu kwizikire kutja Mukuru ma isa ko ouvara keṱunḓu re. Moruveze rwokurihongera komavyuriro ngo, Saul wa kayenda komurungu novitjitwa vye ovivi.​—1 Sam. 13:8, 9, 13, 14.

24. (a) Saul wa nakaura vi erakiza raJehova indu tja karwa ovita ku nOvaamalek? (b) Saul wa raisa ombepo iṋe indu tja vyurwa, nu Jehova wa toora ondando iṋe?

24 Jehova wa hinda Samuel okuraera Saul kutja nga karwe ovita ku nOvaamalek. Neye wa rakiza Saul okuyandeka oviṋa avihe nga kombara yawo ombi, Agag. Nungwari Saul wa yama Agag noviṋa avihe ovisembasemba mbya rakiziwa kutja ngavi yandekwe. Indu Samuel tje ya okumuvyura, eye wa muna kutja Saul wa rundurura ongaro ye tjinene. Moruveze rwokuyakura omavyururiro ngo nomerisusuparisiro, eye wa kondja okurisora, okuyandja ondjo kovandu varwe, nokukondja okurimunikisa aayo wa ri nondando ombwa novinamuinyo mbyo. Indu Saul tja kondja okuṱikonaparisa omavyuriro nga pewa mokukora ovizeze kutja ovinamuinyo mbi we vi yamene okutjitira Jehova ombunguhiro, Samuel we mu raera omambo omatjiukwa nga: “Kokuwa okwo ngwi okukara nonḓuviro ku Ye komurungu wokumupunguhira ozonḓu ozombwa, nḓa ṋuṋa.” Samuel wa vyura Saul nouvanḓe okuzambo e mu tjivisa ondando yaJehova ndji: Ouhona mau nyondororwa au isakewa ku Saul nau yandjewa komundu warwe, ngu ri omusemba pu ye. *​—1 Sam. 15:1-33.

25, 26. (a) Ongwaye Samuel tja ri noruhoze mena raSaul, nu Jehova wa yandja eronga riṋe ewa komuprofete We? (b) Samuel tja ri poyaIsai we rihonga tjike?

25 Samuel wa hihamwa omutima tjinene mena rouvi waSaul. Ouṱuku umwe, eye wa hepura ouzeu we mbwi ku Jehova. Eye nandarire wa ri noruhoze mena raSaul. Samuel aa munu ovikaṋena oviwa mu Saul nu aa undjire ko oviṋa oviwa ku Saul, nungwari nai avihe mbyo vya rira omungandjo uriri. Omurumendu eye ngwaa tjiwa nawa nai wa runduruka, ovikaṋena oviwa mbya ri na vyo vya zenga nu wa uta okupirukira Jehova. Samuel kaa vanga okumuna Saul rukwao. Nungwari kombunda yanao, Jehova wa yandja eronga ewa ndi ku Samuel: “ Mo ṱoruhoze na Saul nga ruṋe? Ami mbe mu nakaura kutja a ha rire ombara moIsrael. Urisa onya yoye nomaze omatwirise, nu u yende koBetlehem! Ami me ku hindi komurumendu wena Isai, tjinga amba toorora umwe wovazandu ve okurira ombara.”​—1 Sam. 15:34, 35; 16:1.

26 Ondando yaJehova kai zikamene kovandu mbe he ri ohomonena, povikando tjiva mbe ha kara nouṱakame. Omundu umwe tje ha zikamene mongamburiro, Jehova ma paha warwe ngu ma yenenisa ombango Ye. Okutja omukurundu Samuel wa isa okukara noruhoze mena raSaul. Otja Jehova pe mu raera, Samuel wa ya koyaIsai mu Betlehem, na kahakaena novazandu vaIsai ovengi vombuniko ombwa. Nungwari okuza ku ingwi omutenga, Jehova wa zemburukisa Samuel kutja a tara kombuniko yomuhapo womundu. (Lesa 1 Samuel 16:7.) Korusenina Samuel wa hakaena nomuzandu ingwi ongero wena David, nu Jehova ongwa toorora okurira ombara!

Samuel we rimunina omuini kutja nandarire kutja tu nomauzeu omahihamise pu pe ṱa pi, kauzeu ku Jehova okuisa po, okuyezengurura poo okuyetanaurira mondaya

27. (a) Otjikeṋa tji tja vatera Samuel okukurisa ongamburiro ye? (b) Otjihorera Samuel tja raisa matji ku ṱunu vi?

27 Mozombura ozosenina zomuinyo we, Samuel wa yenda ama munu nawa kutja ongwaye Jehova tja pingenisa Saul na David. Saul wa hara eruru nda tjita kutja ma vange okuzepa David, nu wina wa kapoka ku Jehova. Nungwari, David wa raisa ovikaṋena oviwa tjinene, tjimuna ouvanḓe, ouatjiri, ongamburiro nouṱakame. Otja Samuel paa kurupire ko, ongamburiro ye opaai kurire ko. Eye we rimunina omuini kutja nandarire kutja tu nomauzeu omahihamise pu pe ṱa pi, kauzeu ku Jehova okuisa po, okuyezengurura poo okuyerundururira mondaya. Korusenina, Samuel wa ṱa, nu wa isa otjihorera otjiwa tji tja katjiukwa ozombura ape 100 kombunda yanao. Ovaisrael avehe va ri noruhoze orunene indu omurumendu omuṱakame ngwi tja ṱa, nu tjiri ka ri otjikumise! Okutja onawa kovakarere vaJehova ndino, okuripura oveni kutja: ‘Ami me horere kongamburiro yaSamuel poo indee?’

^ par. 24 Samuel wa zepa Agag omuini. Ombara ombi ndjo, poo nandarire eṱunḓu re kaari hepa okuṱirwa ondjenda. Otja tji pa raisiwa ozombura ozengi kombunda yanao, “Haman, ondekurona yaAgag,” ngu tamunwa membo raEster aa vanga okuyandeka otjiwaṋa tjaMukuru atjihe.​—Ester 8:3; tara kEkondwa 15 no 16 membo ndi.