Znanost je, prema jednom priručniku, “sistematizirana cjelina znanja temeljena na racionalnim i empirijskim metodama istraživanja pojava i procesa u prirodi, društvu i čovjeku”. Znanstvena su istraživanja težak, a često i mukotrpan posao. Naime, znanstvenici tjednima, mjesecima, a ponekad čak i godinama provode eksperimente i vrše promatranja. Iako je njihov trud katkad uzaludan, mnogo puta znaju doći do otkrića koja koriste cijelom čovječanstvu. Osvrnimo se na nekoliko primjera koji to potvrđuju.

Jedna europska tvrtka proizvela je plastični prijenosni filtar za vodu koji omogućava ljudima da piju zagađenu vodu bez straha od zaraze. Takve naprave koriste se nakon prirodnih katastrofa, naprimjer pokazale su se izuzetno korisnima nakon potresa koji je 2010. pogodio Haiti.

Visoko iznad Zemlje nalazi se mreža satelita koji sačinjavaju globalni položajni sustav (GPS). Taj se sustav prvobitno koristio u vojne svrhe, no danas pomaže vozačima, pilotima, pomorcima, pa čak i lovcima i planinarima da dođu do svog cilja. Zahvaljujući znanstvenicima koji su izumili GPS mi danas možemo lakše pronaći put do svog odredišta.

Koristite li mobitel, računalo ili internet? Je li vam se zahvaljujući napretku medicine poboljšalo zdravlje ili ste čak potpuno ozdravili? Da li putujete avionom? Ako možete potvrdno odgovoriti na ta pitanja, tada uživate neke blagodati koje je znanost podarila čovječanstvu. Znanost je nesumnjivo pozitivno utjecala na mnoga područja našeg života.

Da bi došli do novih otkrića, suvremeni znanstvenici pomno proučavaju svijet oko sebe. Naprimjer, nuklearni fizičari istražuju kako funkcionira atom, dok se astrofizičari vraćaju milijardama godina u prošlost u nastojanju da shvate kako je nastao svemir. I dok tako istražuju, zadirući čak i u sfere koje su nevidljive i nedostupne nama ljudima, neki znanstvenici smatraju da su već trebali naići na Boga o kojem govori Biblija, ako on doista postoji.

Neki ugledni znanstvenici i filozofi idu još korak dalje. Oni zastupaju stajalište da postoje “znanstveni dokazi o nepostojanju Boga”, rekao je matematičar Amir Aczel. Naprimjer, jedan poznati fizičar izjavio je da “nedostatak dokaza o postojanju Boga koji igra važnu ulogu u svemiru nesumnjivo potvrđuje da takav bog zapravo ne postoji”. Drugi pak neizravno kažu da su čuda koja je napravio Bog o kojem govori Biblija obična magija i obmana. *

 Međutim, dobro je da se upitamo: Jesu li znanstvenici toliko dobro upoznali i istražili svijet koji nas okružuje da bi na temelju toga mogli donijeti konačne zaključke? Jednostavno rečeno, nisu. Istina, znanost je jako napredovala, ali mnogi znanstvenici priznaju da još uvijek postoji mnogo toga što ne znaju i što možda nikada neće spoznati. “Nikada nećemo proniknuti u bit stvari”, rekao je fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Steven Weinberg govoreći o tome koliko znamo o prirodi. Profesor Martin Rees iz Velike Britanije, koji nosi titulu kraljevskog astronoma, napisao je: “Neke stvari ljudi vjerojatno nikada neće razumjeti.” Činjenica je da suvremena znanost još uvijek ne može spoznati mnogo toga o svijetu koji nas okružuje, počevši od sićušne stanice pa do beskrajnog svemira. Navest ćemo nekoliko primjera:

• Biolozi još uvijek u potpunosti ne razumiju procese koji se odvijaju u stanicama živih bića. Naprimjer, znanost još uvijek nije sasvim objasnila kako stanice troše energiju, kako stvaraju bjelančevine i kako se dijele.

• Djelovanje gravitacije osjećamo u svakom trenutku svog života. No fizičari još uvijek ne razumiju sve njene tajne. Oni ne znaju točno kako nas gravitacija vuče prema tlu kad skočimo niti kako ona održava Mjesec na njegovoj putanji oko Zemlje.

• Kozmolozi procjenjuju da je 95 posto onoga što sačinjava svemir nevidljivo i da se ne može otkriti znanstvenim instrumentima. Te neobične komponente svemira dijele se u dvije kategorije — tamnu materiju i tamnu energiju. Još se uvijek ne zna što su zapravo tamna materija i tamna energija.

No postoje i druge nepoznanice koje zbunjuju znanstvenike. Zašto je to važno? Jedan poznati znanstvenik napisao je: “Naše neznanje uvelike nadilazi naše znanje. Smatram da znanstveni rad treba u znanstvenicima izazivati strahopoštovanje i stvarati želju za istraživanjem, a ne ih poticati da budu dogmatični.”

Stoga, ako se pitate hoće li znanost učiniti suvišnima Bibliju i vjerovanje u Boga, razmislite o sljedećem: Ako su genijalni znanstvenici svojim moćnim instrumentima uspjeli steći tek ograničeno znanje o svijetu koji nas okružuje, je li onda razumno olako odbaciti sve ono u što znanost ne može proniknuti? Odgovor na to pitanje nalazi se na kraju podužeg članka o povijesti i razvoju astronomije koji je objavljen u jednoj enciklopediji. Ondje stoji: “Ljudi se već gotovo 4 000 godina bave astronomijom, a svemir nam je danas jednako nepoznat kao što je vjerojatno bio i Babiloncima” (Encyclopedia Britannica).

Jehovini svjedoci poštuju pravo svake osobe da sama odluči kako će gledati na znanost i Bibliju. Mi se trudimo postupati u skladu s biblijskim savjetom: “Neka razumnost vaša bude poznata svim ljudima” (Filipljanima 4:5). Pozivamo vas da u duhu tih riječi ispitate jesu li znanost i Biblija sukladne te da li se međusobno nadopunjuju.