Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Svijet bez religije — bolji svijet?

Svijet bez religije — bolji svijet?

POBORNICI novog ateizma kažu da bi svijet u kojem ne bi bilo religije bio puno ljepši — ne bi bilo fanatičnih bombaša samoubojica, vjerskih ratova niti svećenika koji iznuđuju novac od vjernika. Biste li voljeli živjeti u takvom svijetu?

Prije nego što odgovorite na to pitanje, upitajte se: Imamo li razloga vjerovati da bi stanje u svijetu bilo bolje kad bi svi ljudi bili ateisti? Razmislite o sljedećem: Nastojanje Crvenih Kmera da Kambodžu pretvore u marksističku i ateističku državu dovelo je do toga da je čak 1,5 milijuna stanovnika te zemlje izgubilo život. U Sovjetskom Savezu, koji je službeno bio ateistička zemlja, pod Staljinovom su vlašću smrtno stradali deseci milijuna ljudi. Naravno, ne može se reći da je ateizam izravno kriv za sva ta zlodjela. No ovi primjeri pokazuju da poredak koji odbacuje vjeru u Boga ne jamči mir i sklad.

Malotko će poreći da je religija donijela ljudima mnoge patnje. No trebamo li krivicu za to pripisivati Bogu? Nipošto! On nije kriv za to, kao što ni proizvođač automobila nije kriv za prometnu nesreću koja se dogodila zato što je vozač za vrijeme vožnje razgovarao na mobitel. Mnogo je razloga zbog kojih ljudi pate, a jedan od njih puno je dublji i važniji od religije. Biblija otkriva da je riječ o našoj urođenoj nesavršenosti. Ona kaže: “Svi su sagriješili i ne odražavaju slavu Božju” (Rimljanima 3:23). Zbog sklonosti grijehu ljudi su često sebični, oholi, nasilni te žele biti neovisni i sami određivati što je dobro, a što zlo (1. Mojsijeva 8:21). Zbog iste te sklonosti traže izgovore za svoje loše postupke te se priklanjaju religijama i ideologijama koje opravdavaju neispravno ponašanje (Rimljanima 1:24-27). Isus Krist s pravom je rekao: “Iz srca izlaze zle misli, ubojstva, preljubi, bludništva, krađe, lažna svjedočenja, hule” (Matej 15:19).

Postoji religija koju Bog odobrava

Moramo znati da postoji razlika između religije koju Bog prihvaća i one koju osuđuje. Prava religija pomaže ljudima da se bore protiv urođene sklonosti da čine zlo. Ona potiče ljude da budu miroljubivi, pokazuju samopožrtvovnu ljubav, velikodušnost, dobrotu, blagost i samosvladavanje, da budu vjerni svom bračnom partneru te poštuju druge (Galaćanima 5:22, 23). S druge strane, kriva religija, odnosno ona koju Bog osuđuje, odobrava neke od neispravnih postupaka koje je Isus osudio. Biblija otkriva da kriva religija podilazi ljudima naučavajući ono što “godi njihovim ušima” (2. Timoteju 4:3).

Može li se reći da i ateizam razvodnjuje moralna mjerila te dovodi do toga da ljudi više ne znaju što je dobro, a što zlo? Ako nema Boga, onda nema nikakvog nadljudskog autoriteta kojem moramo odgovarati za svoje postupke, a “nema ni univerzalnih moralnih kriterija kojih se svi moramo pridržavati”, kaže Phillip Johnson, profesor prava na Kalifornijskom sveučilištu. To dovodi do moralnog relativizma — svatko sam odlučuje kojih će se etičkih normi držati i hoće li ih se uopće držati. Nema sumnje da je upravo zato ateistički svjetonazor nekima toliko privlačan (Psalam 14:1).

No Bog neće unedogled trpjeti laži — bilo ateističke bilo vjerske — a ni one koji ih promiču. * Bog obećava da će oni koji se drže uzvišenih moralnih i duhovnih mjerila moći zauvijek živjeti na Zemlji. On kaže: “Čestiti će živjeti na zemlji i neporočni će ostati na njoj. A zli će biti istrijebljeni sa zemlje i oni koji nevjerno postupaju bit će iščupani iz nje” (Mudre izreke 2:21, 22). Tako će Bog ostvariti nešto što nijedan čovjek, nijedna ljudska ideologija, institucija ni organizacija nikad ne bi mogli postići — stvorit će svijet u kojem će vladati mir i sreća (Izaija 11:9).

^ odl. 8 Jasan biblijski odgovor na pitanje zašto Bog zasad dopušta da ljudi trpe zlo i patnje možete pronaći u 11. poglavlju knjige Što Biblija doista uči?, koju su objavili Jehovini svjedoci.