STANOVNICIMA Tuvalua, koji se sastoji od skupine otoka što se izdižu tek četiri metra iznad morske razine, globalno zatopljenje nije samo nešto o čemu govore znanstvenici, nego surova svakodnevica, piše Herald. * Tisuće je ljudi već napustilo otoke, a i mnogi drugi spremaju se otići.

Pogledajmo kakva je situacija u Australiji. Robert, koji živi u Brisbaneu, smije zalijevati vrt samo određenim danima. Pritom ne smije koristiti crijevo za vodu, nego kantu. Osim toga, ukoliko ne ode u praonicu automobila koja pročišćava vodu i ponovno je koristi, smije oprati samo neke dijelove svog automobila — retrovizore, prozore i registarske pločice. Zašto se postavljaju takva ograničenja? Robert živi u dijelu zemlje koju je, prema riječima nekih, pogodila najgora suša u posljednjih stotinu godina. No u drugim je dijelovima situacija još teža. Jesu li problemi koji muče stanovnike Australije i Tuvalua dokaz globalnog zatopljenja?

Neka predviđanja

Mnogi smatraju da je ljudsko djelovanje jedan od glavnih uzroka globalnog zatopljenja, koje može imati katastrofalne posljedice na klimu i okoliš. Naprimjer, otapanje ledenih pokrova i povećanje obujma oceana zbog zagrijavanja vode može dovesti do drastičnog podizanja morske razine. Otoci koji imaju malu nadmorsku visinu poput Tuvalua mogli bi nestati, a isto bi se moglo dogoditi, primjerice, većem dijelu Nizozemske i Floride. Milijuni ljudi koji žive u gradovima kao što su Shanghai i Calcutta te u nekim dijelovima Bangladeša mogli bi biti prisiljeni napustiti svoj dom.

Osim toga, povećanje temperature može izazvati sve snažnije oluje, obilnije poplave i dugotrajnije suše. Himalajski ledenjaci koji pune vodom sedam riječnih sustava postupno nestaju. Zbog toga bi 40 posto svjetskog stanovništva moglo ostati bez dovoljno pitke vode. Osim toga, u opasnosti su tisuće životinjskih vrsta, među njima i sjeverni medvjedi koji svoj plijen love uglavnom na ledu. Ustvari, neki izvještaji pokazuju da mnogi medvjedi gube na težini, a neki čak i gladuju.

Rast temperature također pogoduje širenju bolesti jer se u takvim uvjetima komarci, krpelji i drugi prijenosnici bolesti, naprimjer gljivice, lakše šire u druga područja. U vezi s tim u časopisu Bulletin of the Atomic Scientists piše: “Posljedice do kojih bi moglo doći zbog klimatskih promjena gotovo su jednako opasne kao one do kojih bi došlo kad bi se upotrijebilo nuklearno oružje. Trenutne posljedice možda nisu odmah očite (...), no za trideset ili četrdeset godina klimatske bi promjene mogle nanijeti nepopravljivu štetu biljnim i životinjskim staništima o kojima ovisi opstanak ljudske vrste.” Da stvar bude još gora, neki znanstvenici smatraju da do promjena koje se pripisuju globalnom zatopljenju dolazi brže nego što su očekivali.

Trebamo li vjerovati tim predviđanjima? Je li život na Zemlji doista ugrožen? Oni koji sumnjaju u teoriju o globalnom zatopljenju kažu da su takva sumorna predviđanja neutemeljena. Drugi ne znaju u što bi vjerovali. Što je zapravo istina? Je li budućnost Zemlje, a i nas samih, ugrožena?