Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Biblia lɛ Gbaa Wɔ Yesu He Saji Fɛɛ?

Ani Biblia lɛ Gbaa Wɔ Yesu He Saji Fɛɛ?

Ani eeenyɛ efee akɛ, Yesu gbooo yɛ Golgota taakɛ Biblia lɛ kɛɔ akɛ egbo yɛ jɛmɛ lɛ, shi moŋ etee nɔ ehi shi? Ani eeenyɛ efee akɛ Yesu kɛ Maria Magdalena bote gbalashihilɛ mli ni ekɛ lɛ fɔ bii? Aloo ekolɛ ekɛ ehe wo jamɔŋ vii aahu akɛ ekpoo nibii ni baaha ená miishɛɛ yɛ shihilɛ mli lɛ? Ani eeenyɛ efee akɛ esoro tsɔɔmɔi ni etsɔɔ lɛ yɛ nɔ ni wɔkaneɔ yɛ Biblia lɛ mli lɛ he?

SUSUMƆI ni tamɔ nɛkɛ lɛ egbɛ eshwã waa yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli, ni nɔ ni ha eba lɛ nakai lɛ ateŋ ekomɛi ji nibii ni anaa yɛ sinii kɛ adesã woji ni ehe gbɛ́i lɛ amli. Yɛ adesãi asɛɛ lɛ, ayɛ woji babaoo ni gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa apokrifa niŋmai ni ji woji komɛi ni aŋmala yɛ afi 100 Ŋ.B. afii lɛ kɛ afi 200 Ŋ.B. afii lɛ amli lɛ anɔ, ni akɛɛ apokrifa niŋmai nɛɛ wieɔ Yesu he anɔkwa saji komɛi ni aŋmalaaa yɛ Sanekpakpai lɛ amli lɛ ahe. Ani nibii ni awieɔ nɛɛ ji anɔkwale? Ani wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ Biblia lɛ gbaa wɔ Yesu he anɔkwa saji fɛɛ?

Bɔni afee ni wɔha sanebimɔi nɛɛ ahetoi lɛ, ebaahi akɛ wɔɔsusu saji titrii etɛ komɛi ahe wɔkwɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ, esa akɛ wɔle mɛi ni ŋmala Sanekpakpai lɛ ahe saji komɛi ni he hiaa kɛ be ni amɛŋma; nɔ ni ji enyɔ lɛ, esa akɛ wɔle mɛi ni tsɔɔ akɛ Biblia mli woji lɛ jɛ mumɔŋ kɛ bɔ ni fee ni amɛ na; ni nɔ ni ji etɛ lɛ, esa akɛ wɔle he ni apokrifa niŋmai lɛ jɛ kɛ bɔ ni esoro amɛ yɛ woji ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ ahe. *

Mɛɛ Be Aŋma Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ, ni Namɛi Ŋma?

Woji komɛi tsɔɔ akɛ, aŋma Mateo Sanekpakpa lɛ yɛ aaafee afi 41 Ŋ.B., beni Kristo egbo sɛɛ afii kpaanyɔ. Woloŋlelɔi babaoo hu tsɔɔ akɛ, aŋma yɛ afi nɛɛ sɛɛ, shi akpɛlɛɔ nɔ akɛ aŋmala Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ mli woji lɛ fɛɛ yɛ klɛŋklɛŋ afi 100 Ŋ.B.

No mli lɛ, mɛi ni na Yesu beni eyɔɔ wala mli, egbele lɛ, kɛ eshitee lɛ ateŋ mɛi komɛi yɛ wala mli lolo; amɛbaanyɛ amɛtsɔɔ kɛji Sanekpakpai lɛ mli amaniɛbɔi lɛ ja loo ejaaa. Agbɛnɛ hu, amɛbaanyɛ amɛtsɔɔ tɔ̃mɔi ni yɔɔ mli lɛ yɛ gbɛ ni waaa nɔ. Nilelɔ kpanaa F. F. Bruce kɛɛ akɛ: “Gbɛ kome ni bɔfoi lɛ tsɔɔ nɔ amɛhaa amɛshiɛmɔ lɛ mɔɔ shi ji, amɛmaa saji ni amɛtoibolɔi lɛ le momo lɛ anɔ mi; amɛkɛɛɛ kɛkɛ akɛ, ‘Wɔji nibii nɛɛ ahe odasefoi,’ shi moŋ amɛkɛɔ hu akɛ, ‘Tamɔ bɔ ni nyɛ diɛŋtsɛ nyɛle lɛ’ (Bɔfoi lɛ Asaji 2:22).”

Bɔfo Paulo fee naakpɛɛ nii, etee gbohii ashi po, enɛ ji odaseyeli ni mli wa ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ yɛ lɛ kɛ eniŋmai lɛ anɔ

Namɛi ŋmala Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ? Yesu bɔfoi 12 lɛ ateŋ mɛi komɛi fata he. Bɔfoi nɛɛ kɛ Biblia ŋmalɔi krokomɛi tamɔ Yakobo, Yuda, kɛ ekolɛ Marko yɛ jɛmɛ beni ato Kristofoi asafo lɛ shishi yɛ Pentekoste gbi lɛ nɔ yɛ afi 33 Ŋ.B. lɛ. Biblia ŋmalɔi lɛ fɛɛ ni Paulo fata he lɛ kɛ Kristofoi asafo lɛ klɛŋklɛŋ nɔyeli kuu ni ato shishi ni emlibii ji bɔfoi lɛ kɛ onukpai ni yɔɔ Yerusalem lɛ bɔ gbagbalii.—Bɔfoi lɛ Asaji 15:2, 6, 12-14, 22; Galatabii 2:7-10.

Yesu fã esɛɛnyiɛlɔi lɛ akɛ amɛtsa shiɛmɔ kɛ nitsɔɔmɔ nitsumɔ ni eje shishi lɛ nɔ. (Mateo 28:19, 20) Ekɛɛ po akɛ: “Mɔ ni boɔ nyɛ toi lɛ, mi toi eboɔ lɛ.” (Luka 10:16) Kɛfata he lɛ, ewo amɛshi akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, loo ehewalɛ ni miitsu nii lɛ baaha amɛ hewalɛ ni he hiaa amɛ ni amɛkɛtsu nitsumɔ lɛ. No hewɔ lɛ, beni mra be mli Kristofoi lɛ anine shɛ woji anɔ kɛjɛ bɔfoi lɛ loo amɛnanemɛi nitsulɔi—hii ni etsɔɔ faŋŋ akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ yɛ amɛnɔ—lɛ adɛŋ lɛ, amɛkpɛlɛ woji nɛɛ anɔ akɛ nɔ ni abaanyɛ amu afɔ̃ nɔ.

Biblia ŋmalɔi komɛi ye odase akɛ Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ lɛ tsirɛ amɛnanemɛi niŋmalɔi lɛ, ni abaanyɛ amu afɔ̃ amɛniŋmai lɛ anɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bɔfo Petro tsɛ Paulo woji lɛ ayisɛɛ ni etsɔɔ akɛ amɛtamɔ “ŋmalɛi ni eshwɛ lɛ” nɔŋŋ. (2 Petro 3:15, 16) Paulo diɛŋtsɛ hu kpɛlɛ nɔ akɛ Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ lɛ tsirɛ bɔfoi lɛ kɛ Kristofoi gbalɔi krokomɛi lɛ.—Efesobii 3:5.

No hewɔ lɛ, Sanekpakpai ni aŋmala ashwie shi lɛ ja ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ nɔ diɛŋtsɛ. Amɛjeee saji foji loo adesãi komɛi kɛkɛ. Amɛji yinɔsane he amaniɛbɔi ni aŋmala lɛ jogbaŋŋ, hii ni ŋmala lɛ diɛŋtsɛ na nibii ni tee nɔ lɛ, ni Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ji nɔ ni tsirɛ amɛ.

Namɛi Tsɔɔ akɛ Biblia mli Woji lɛ jɛ Mumɔŋ?

Woloŋmalɔi komɛi kɛɔ akɛ, sɔlemɔ ko ni Nɔyelɔ Constantine nɔyeli lɛ ha lɛ hegbɛ kpele lɛ ji mɛi ni tsɔɔ akɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ nɔ lɛ jɛ mumɔŋ yɛ afii ohai komɛi asɛɛ. Shi anɔkwa saji ni yɔɔ lɛ tsɔɔ akɛ jeee nakai sane lɛ ji.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kadimɔ nɔ ni Sɔlemɔ Yinɔsane he Nilelɔ Kpanaa Oskar Skarsaune kɛɛ lɛ, akɛ: “Jeee sɔlemɔ ko mli ajinafoi akuu ko loo mɔ aŋkro ko ji mɔ ni tsɔɔ woji ni esa akɛ bua akɛ efata Kpaŋmɔ Hee lɛ he kɛ nɔ ni esaaa akɛ abua kɛfataa he . . . Nibii ni adamɔ nɔ abua woji nɛɛ anaa lɛ yɛ faŋŋ ni nilee yɛ mli: Abu woji ni bɔfoi lɛ kɛ amɛnanemɛi nitsulɔi lɛ ŋmala yɛ klɛŋklɛŋ afi 100 Ŋ.B. lɛ akɛ nɔ ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ nɔ. Akɛ niŋmai, woji, loo ‘sanekpakpai’ krokomɛi ni aŋmala yɛ sɛɛ mli lɛ fataaa he . . . Akpɛlɛ woji nɛɛ anɔ kwraa dani afɔ Constantine, ni akpɛlɛ nɔ kwraa hu dani ato esɔlemɔ ni woɔ mlai kɛfiɔ mɛi anɔ lɛ shishi. Kristofoi ni agbe amɛ yɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ hewɔ lɛ ji mɛi ni ha wɔná Kpaŋmɔ Hee lɛ, shi jeee sɔlemɔ ni woɔ mlai kɛfiɔ mɛi anɔ lɛ.”

Nilelɔ kpanaa Ken Berding ni kase Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ ahe nii lɛ wie bɔ ni fee ni aná ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ he akɛ: “Sɔlemɔ lɛ buaaa woji ni amɛsusuɔ akɛ esa akɛ akɛfata woji ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ ahe lɛ anaa; ehi moŋ akɛ aaawie sɔlemɔ lɛ he akɛ ekpɛlɛ woji ni kɛjɛ jeeŋmɔ beebe lɛ Kristofoi lɛ buɔ amɛ akɛ amɛji Wiemɔ ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ nɔ lɛ anɔ.”

Shi, ani klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi heshibalɔi lɛ ni tsɔɔ ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ nɔ akɛ ejɛ mumɔŋ? Biblia lɛ haa wɔleɔ akɛ nɔ ko ni sa kadimɔ waa—ni yɔɔ hewalɛ—ji nɔ ni fee nakai.

Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, mumɔ lɛ naakpɛɛ nikeenii ni aŋɔha klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi asafo lɛ mlibii lɛ ateŋ ekome ji “mumɔi ashikpamɔ ni akɛnaa mumɔi amligbalamɔ.” (1 Korintobii 12:4, 10, Ga Biblia hee) Aha Kristofoi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi nyɛmɔ ni fe adesai anɔ koni amɛkɛna wiemɔi ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ mli lɛɛlɛŋ kɛ nɔ ni jɛɛɛ mumɔŋ. Belɛ, esa akɛ Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ aná nɔmimaa akɛ akpɛlɛ Ŋmalɛi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ fɛɛ nɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ.

Belɛ, ekã shi faŋŋ akɛ, klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli tɔ̃ɔ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ye ebua ni ana ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ. Kɛjɛ afii 100 Ŋ.B. naagbee afii lɛ amli lɛ, woloŋmalɔi komɛi wie Biblia mli woji ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ ahe. Shi woloŋmalɔi nɛɛ etsɔɔɔ woji ni esa akɛ akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ; amɛye nɔ ni Nyɔŋmɔ tsɔ enajiaŋdamɔlɔi ni emumɔ lɛ kudɔɔ amɛ lɛ anɔ ekpɛlɛ nɔ lɛ he odase kɛkɛ.

Agbɛnɛ hu, blema wolokpoi ni akɛ niji ŋmala lɛ kɛ odaseyeli ni mɔɔ shi jogbaŋŋ ha kɛtsɔɔ akɛ, ŋmalɛi ni ŋmɛnɛ lɛ akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ ja. Ayɛ Hela Ŋmalɛi lɛ wolokpoi ni akɛ niji ŋmala yɛ Hela mli ni fa fe 5,000, ni aŋmala amɛteŋ ekomɛi yɛ afii 100 afii lɛ kɛ afii 200 afii lɛ amli. Woji nɛɛ ji nɔ ni abu amɛ yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ mli akɛ abaanyɛ amu afɔ̃ amɛnɔ, ni no hewɔ lɛ akwɛ nɔ, ni aŋmala ekrokomɛi ni ajara aha mɛi babaoo, shi jeee apokrifa niŋmai lɛ.

Shi woji nɛɛ amli wiemɔi lɛ ji nɔ titri ni maa nɔ mi akɛ ajɛ mumɔŋ aŋmala. Ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ kɛ “tsámɔ wiemɔi . . . akadi” ni yɔɔ Biblia mli woji krokomɛi lɛ amli lɛ kpãa gbee. (2 Timoteo 1:13) Amɛwoɔ mɛi ni kaneɔ lɛ hewalɛ koni amɛsumɔ Yehowa, amɛjá lɛ, ni amɛsɔmɔ lɛ, ni amɛbɔɔ kɔkɔ amɛshiɔ hemɔkɛyeli gbohii, daimonioi anifeemɔi, kɛ adebɔɔ nibii ni ajáa. Amɛja yɛ yinɔsane naa, ni emli gbalɛi lɛ ji anɔkwale. Ni amɛwoɔ mɛi ni kaneɔ lɛ hewalɛ koni amɛsumɔ amɛnaanyo gbɔmɔ. Nibii nɛɛ ji nɔ ni kadiɔ woji ni yɔɔ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli lɛ. Ani abaanyɛ awie nakai nɔŋŋ yɛ apokrifa niŋmai lɛ ahe?

Mɛɛ Gbɛ nɔ Esoro Apokrifa Niŋmai lɛ?

Esoro apokrifa niŋmai lɛ kwraa yɛ ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ ahe. Aŋmala apokrifa woji lɛ aaafee afii 100 afii lɛ teŋgbɛ, beni aŋmala ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ sɛɛ kwraa. Nɔ ni amɛwieɔ yɛ Yesu kɛ Kristojamɔ he lɛ kɛ nɔ ni yɔɔ Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ amli lɛ kpãaa gbee.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, apokrifa wolo ni ji Gospel of Thomas lɛ wieɔ nibii komɛi ni bɛ mli yɛ Yesu he, eko tamɔ kɛɛmɔ ni amɛkɛɔ akɛ, Yesu kɛɛ ebaatsake Maria ni etsɔ lɛ nuu bɔni afee ni enyɛ ebote ŋwɛi Maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ. Infancy Gospel of Thomas lɛ hu wie Yesu gbekɛbiiashi he akɛ eji mumɔŋ gbekɛ ko ni yitsoŋ wa ni je gbɛ egbe gbekɛ ko. Apokrifa woji ni ji Acts of Paul Acts of Peter hu tsɔɔ akɛ esa akɛ atsi he kwraa kɛjɛ bɔlɛnamɔ he, ni etsɔɔ po akɛ bɔfoi lɛ wo yei aŋaa koni amɛtsi amɛhe kɛjɛ amɛwumɛi ahe. Gospel of Judas lɛ hu wie nɔ ko yɛ Yesu he akɛ eŋmɔ ekaselɔi lɛ beni amɛsɔle amɛha Nyɔŋmɔ dani amɛye nii lɛ. Wiemɔi nɛɛ kɛ nibii ni aŋmala yɛ ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ amli lɛ kpãaa gbee.—Marko 14:22; 1 Korintobii 7:3-5; Galatabii 3:28; Hebribii 7:26.

Apokrifa niŋmai lɛ babaoo hiɛ Gnostics kuu lɛ mlibii lɛ ahemɔkɛyeli lɛ eko, mɛi ni kɛɔ akɛ jeee Nyɔŋmɔ kpakpa ji Yehowa, ni ji Bɔlɔ lɛ. Amɛheɔ amɛyeɔ hu akɛ gbohiiashitee lɛ jeee nɔ ko ni baaba diɛŋtsɛ, ni akɛ nibii fɛɛ ni hiŋmɛi lɛ baanyɛ ena ni abaanyɛ ata he lɛ ji efɔŋ, agbɛnɛ hu Satan ji mɔ ni to gbalashihilɛ kɛ fɔmɔ shishi.

Apokrifa woji lɛ babaoo hiɛ Biblia mli gbɔmɛi agbɛi, shi jeee amɛ ji mɛi ni ŋma. Ani atsɔ ŋaa gbɛ ko nɔ ajie woji nɛɛ kɛjɛ Biblia lɛ mli? Mɔ ko ni le apokrifa woji lɛ amli jogbaŋŋ ni atsɛɔ lɛ M. R. James lɛ wie akɛ: “Jeee mɔ ko jie amɛ kɛjɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli: amɛyɛ srɔto yɛ ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ ahe aahu akɛ eyɛ faŋŋ akɛ amɛfataaa he.”

Biblia Ŋmalɔi Bɔ Kɔkɔ akɛ Hemɔkɛyeli Kwalɔi Baaba

Wɔnaa kɔkɔbɔi babaoo yɛ ŋmalɛi ni akpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ amɛjɛ mumɔŋ lɛ mli ni tsɔɔ akɛ hemɔkɛyeli kwalɔi baate shi yɛ Kristofoi asafo lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, no mli lɛ, hemɔkɛyeli kwamɔ nɛɛ eje shishi momo yɛ klɛŋklɛŋ afi 100 lɛ mli, shi bɔfoi lɛ tsi naa ni ekagbɛ eshwa. (Bɔfoi lɛ Asaji 20:30; 2 Tesalonikabii 2:3, 6, 7; 1 Timoteo 4:1-3; 2 Petro 2:1; 1 Yohane 2:18, 19; 4:1-3) Kɔkɔbɔi nɛɛ ha ana nibii ni abɔi ŋmalamɔ yɛ bɔfoi lɛ agbele sɛɛ ni teɔ shi ewoɔ Yesu tsɔɔmɔi lɛ faŋŋ.

Eji anɔkwale akɛ, woloŋlelɔi kɛ yinɔsaneŋmalɔi komɛi baanyɛ ana woji nɛɛ akɛ amɛtsɛ waa. Shi susumɔ enɛ he okwɛ: Kɛji woloŋlelɔi komɛi bua saji ni jeee anɔkwale, ni aŋmala ŋmɛnɛ lɛ anaa, ekolɛ amɛjie yɛ woji ni yeɔ mɔ he osheku kɛ shiteekɛwolɔi ajamɔ woji komɛi amli, ni amɛkɛto be kplaŋŋ lɛ, ani no haa efeɔ nɔ ni ja ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ nɔ? Yɛ afii 1,700 sɛɛ lɛ, ani abaanyɛ akpɛlɛ saji ni nilee bɛ mli ni amɛjeee anɔkwale ni yɔɔ nakai woji lɛ amli lɛ anɔ akɛ anɔkwale, akɛni amɛtsɛ waa lɛ hewɔ?

Dabi kɔkɔɔkɔ! Nakai nɔŋŋ eji yɛ saji tamɔ, Yesu ni akɛ ekɛɛ Maria Magdalena bote gbalashihilɛ mli kɛ saji krokomɛi ni ejaaa ni yɔɔ apokrifa woji lɛ amli lɛ ahe. Mɛni hewɔ esa akɛ ohe saji ni ejaaa nɛɛ oye, be mli ni saji ni abaanyɛ akɛ he afɔ̃ nɔ yɛ? Nɔ fɛɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ taoɔ ni wɔle yɛ e-Bi lɛ he lɛ yɛ Biblia lɛ—wolo ni wɔbaanyɛ wɔmu wɔfɔ̃ nɔ lɛ mli.

^ kk. 4 Woji 66 ji nɔ ni akpɛlɛɔ amɛnɔ kɛ nɔmimaa akɛ amɛjɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ, ni nomɛi feɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ tso muu lɛ fɛɛ.