Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Kɛ́ Akɛɛ Mɔ Ko Ji Gbɔmɔ Kpakpa Lɛ, Te Atsɔɔ Tɛŋŋ?

Kɛ́ Akɛɛ Mɔ Ko Ji Gbɔmɔ Kpakpa Lɛ, Te Atsɔɔ Tɛŋŋ?

Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa

Yesu gba abɛbua ko ni kɔɔ nuu ko ni jɛ Samaria lɛ he, kɛtsɔɔ akɛ gbɔmɔ kpakpa naa mɔ mɔbɔ, ekɔɔɔ he eko shihilɛ mli ni mɔ lɛ jɛ, loo maŋ nɔ ni ejɛ.

Nɔ ni abaasusu he yɛ sane nɛɛ mli

 Mɛni ji abɛbua ni kɔɔ “Samarianyo Kpakpa” lɛ he lɛ?

Sane lɛ ni Yesu gba lɛ kukufoo ji akɛ: Yuda nuu ko miifã gbɛ kɛmiijɛ Yerusalem kɛmiiya Yeriko. Be ni eshɛ he ko lɛ, julɔi batutua lɛ ni amɛhe enibii yɛ edɛŋ, amɛyi lɛ, ni amɛshi lɛ ni egbo fã kɛ fã.

Yudanyo osɔfo ko baho, shi efooo mɔ ni epila nɛɛ daaŋ, sɛɛ mli lɛYuda jamɔ lɛ hiɛnyiɛlɔ ko hu baho, lɛ hu efooo nuu lɛ daaŋ. Eyɛ mli akɛ amɛ fɛɛ amɛkɛ gbɛfalɔ nɛɛ jɛ maŋ kome nɔ moŋ, shi amɛteŋ mɔ ko mɔ ko yeee ebuaa nuu lɛ.

Naagbee lɛ, nuu ko ni jɛ maŋ kroko nɔ bashɛ jɛmɛ. Samarianyo ji lɛ. (Luka 10:33; 17:16-18) Ni be ni Samarianyo lɛ na nuu ni epila lɛ, emusuŋ tsɔ lɛ yɛ ehewɔ, etsi ebɛŋkɛ lɛ, ni efimɔ epilamɔi lɛ anɔ ehã lɛ. Kɛkɛ ni ekɛ nuu ni epila lɛ tee gbɔiatoohe ko. Ekwɛ lɛ yɛ jɛmɛ nyɔŋ muu fɛɛ. Enɔ jetsɛremɔ lɛ, ewo nyɔji fɛɛ ni kɔɔ nuu lɛ pilamɔ lɛ he lɛ, ni ewo shi akɛ ebaawo nyɔji krokomɛi hu ni abaabɔ yɛ ehe lɛ.​—Luka 10:30-35.

 Mɛni hewɔ Yesu gba abɛbua nɛɛ?

Yesu gba sane nɛɛ etsɔɔ nuu ko ni susuɔ akɛ ja mɛi ni ekɛ amɛ hiɛ hewolonɔsu kome loo amɛjɛ emaŋ, loo ekɛ amɛyɔɔ jamɔ kome mli pɛ ji enyɛmimɛi. No mli lɛ, Yesu miitao etsɔɔ nuu lɛ nikasemɔ ko ni ehe hiaa waa, no ji akɛ, ehe baahia ni nuu lɛ alɛɛ esusumɔ ni ehiɛ yɛ enyɛmi gbɔmɔ he lɛ mli ni eyɔse akɛ, jeee enyɛmimɛi Yudafoi lɛ pɛ ji enyɛmi gbɔmɔ. (Luka 10:36, 37) Akɛ amaniɛbɔɔ nɛɛ wo Biblia lɛ mli koni etsɔɔ mɛi ni miisumɔ ni amɛsa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ nɔ ko ni he hiaa waa.​—2 Timoteo 3:16, 17.

 Mɛni wɔkaseɔ yɛ abɛbua nɛɛ mli?

Sane nɛɛ tsɔɔ akɛ, gbɔmɔ kpakpa tsɔɔ enifeemɔ nɔ ehãa anaa akɛ emusuŋtsɔɔ lɛ. Kɛ́ ena ni mɔ ko miina nɔ́ loo mɔ lɛ miipiŋ lɛ, efeɔ nɔ ko kɛyeɔ ebuaa mɔ lɛ, ekɔɔɔ he eko mɔ lɛ hewolo nɔ su loo maŋ nɔ ni ejɛ. Gbɔmɔ kpakpa kɛ mɛi krokomɛi yeɔ tamɔ bɔ ni ebaasumɔ ni akɛ lɛ aye ahã lɛ.​—Mateo 7:12.

 Namɛi ji Samariabii lɛ?

Samariabii lɛ hi shi yɛ shikpɔŋ ni yɔɔ Yudea kooyigbɛ tuuntu lɛ nɔ. Yudafoi ni kɛ mɛi ni jeee Yudafoi bote gbalashihilɛ mli lɛ ashwiei hu fata mɛi nɛɛ ahe.

Be ni shɛɔ klɛŋklɛŋ afi oha lɛ, Samariabii lɛ ená amɛdiɛŋtsɛ amɛjamɔ ko ni yɔɔ srɔto. Amɛkpɛlɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli klɛŋklɛŋ woji enumɔ lɛ anɔ, shi no mli lɛ efɔɔ kaa akɛ amɛkɛ woji krokomɛi ni eshwɛ lɛ tsuuu nii.

Yudafoi ni hi shi yɛ Yesu beiaŋ lɛ ateŋ mɛi babaoo sumɔɔɔ Samariabii lɛ asane, ni amɛbɔ mɔdɛŋ akɛ amɛkɛ amɛ sharaŋ yɛ gbɛ ko kwraa nɔ. (Yohane 4:9) Yudafoi komɛi po kɛ wiemɔ ni ji “Samariabii” lɛ tsuɔ nii akɛ jɛmɔ.​—Yohane 8:48.

 Ani “Samarianyo Kpakpa” lɛ sane lɛ ji sane ko ni ba diɛŋtsɛ?

Biblia lɛ etsɔɔɔ kɛji abɛbua ni kɔɔ Samarianyo lɛ he lɛ ji sane ko ni ba diɛŋtsɛ. Kɛ̃lɛ, no mli lɛ, bei pii lɛ, Yesu kɛ kusumii ni ale waa kɛ hei ni ale waa hu fɔɔ nitsumɔ yɛ ewiemɔ mli koni efee mlɛo kɛhã etoibolɔi lɛ akɛ amɛbaanu sane oti ni yɔɔ ewiemɔ mli lɛ shishi jogbaŋŋ.

Abɛbua nɛɛ mli saji babaoo kɛ yinɔsane kpãa gbee. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ:

  • Gbɛ ni jɛɔ Yerusalem kɛyaa Yeriko lɛ jekɛmɔ feɔ kilomitai 20 kɛ sɛɛ ni eyeɔ jɔɔ aaafee kilomita kome kɛkpelekeɔ shi. Abɔ amaniɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ, mɛi ni fãa gbɛ kɛtsɔɔ gbɛ nɛɛ nɔ kɛyaa Yeriko lɛ ‘kpelekeɔ shi kɛjɛɔ Yerusalem.’​—Luka 10:30.

  • Osɔfoi kɛ Levibii ni hi Yeriko lɛ fɔɔ gbɛ nɛɛ nɔ tsɔmɔ kɛyaa Yerusalem.

  • Bei pii lɛ, ojotswalɔi kɛ julɔi teɔ amɛhe yɛ gbɛjegbɛ ni etse ehe banee nɛɛ he kɛmɛɔ mɛi ni miitsɔ̃ gbɛ nɛɛ nɔ lɛ, titri lɛ, mɛi ni amɛkome too pɛ amɛnyiɛ lɛ, koni amɛshɔ̃ amɛnibii yɛ amɛdɛŋ.