Skip to content

Al lo konteni

Ki mannyer lavi ti konmanse?

Ki mannyer lavi ti konmanse?

Ki mannyer ou ti pou fini sa fraz?

LAVI IN VIN PAR . . .

  1. EVOLISYON

  2. KREASYON

 Serten i kapab krwar ki en dimoun ki kontan lasyans pou swazir “evolisyon” e en dimoun ki krwar dan Bondye pou swazir “kreasyon.”

 Me i pa toultan leka.

 Anfet, bokou dimoun byen edike, enkli serten syantis, i doute si lavi in vin par evolisyon.

 Par egzanp, Gerard ki en ansenyan lo bann zensek (entomology) e ki ti aprann lo evolisyon ler i ti liniversite, i dir: “Ler mon ti fer legzanmen, mon larepons ti sa ki mon bann ansenyan ti oule, me mon pa ti krwar dan sa ki zot ti’n montre mwan.”

 Me akoz menm serten dimoun ki kontan lasyans i vwar li difisil pour aksepte ki lavi in vin par evolisyon? Pour nou ganny larepons sa kestyon, annou vwar de lezot kestyon ki bann serser pa kapab reponn: (1) Ki mannyer lavi ti konmanse? e (2) Ki mannyer bann keksoz vivan ti devlope?

Ki mannyer lavi ti konmanse?

 SA KI SERTEN I DIR. Lavi ti zis vin koumsanmenm, sorti dan bann keksoz ki pa vivan.

 AKOZ SERTEN DIMOUN PA KRWAR SA? Menm si ozordi bann syantis i konn plis lo lafason ki bann kemikal i reakte avek kanmarad e lo lafason ki bann molekil i ganny formen pour ki i annan lavi, zot pa ankor kapab donn en definisyon egzakt lo kisisa lavi. I annan en gran diferans ant bann keksoz ki pa vivan ek menm sa selil vivan ki pli senp.

 Bann syantis pa kapab dir egzakteman dan ki leta later ti ete plizyer bilyon lannen pase. Zot annan diferan lopinyon lo kote lavi ti konmanse. Par egzanp, serten i krwar ki lavi ti konmans dan en volkan e lezot i krwar dan fon lanmer. I annan lezot ki krwar ki premyerman bann konponan ki neseser pour ki i annan lavi ti ganny formen kek par dan liniver e apre sa, sa bann keksoz ti vin lo later dan bann meteor. Me sa pa dir nou ki mannyer lavi ti konmanse, i zis dir ki i ti konmans en landrwa dan lespas.

 Bann syantis i osi dir ki i posib ki i ti deza annan bann molekil ki avek letan in vin bann keksoz ki neseser pour form bann gene ki nou konnen ozordi. Aparaman, sa bann molekil i kapab zis aparet par azar dan bann keksoz ki pa vivan e sa bann menm molekil i kapab rekree zot prop lekor. Me bann syantis pa’n zanmen trouv okenn levidans ki sa bann molekil in deza egziste e zot pa’n zanmen kapab kree enn sa bann molekil dan en laboratwar.

 Lafason ki bann keksoz vivan i gard e servi lenformasyon i inik. Bann selil i transmet, enterpret e swiv bann lenstriksyon ki dan zot kod zenetik. Serten syantis i dir ki kod zenetik i parey progranm lo en konpiter e ki sa selil i parey sa konpiter li menm. Me kantmenm sa, sa teori evolisyon pa kapab eksplike kote sa lenformasyon i sorti.

 I bezwen annan protein pour bann selil kapab fonksyonn byen. En protein i en molekil ki ganny fer avek plizyer santenn amino acid ki may dan kanmarad dan en lord spesifik. An plis, pour ki en protein i kapab itil, i bezwen ploy dan en laform spesifik an trwa dimansyon (3-D). Serten syantis in tonm lo sa konklizyon ki i preski enposib pour menm en protein formen zis par azar. En syantis ki apel Paul Davies i ekri: “Vi ki en selil i bezwen plizyer milye diferan protein pour li kapab fonksyonnen, i pa fer sans pour krwar ki zot in zis vin par azar.”

 KONKLIZYON. Pour plizyer dizenn lannen bann syantis in fer resers dan preski tou domenn lasyans e levidans i montre ki zis en keksoz vivan ki kapab donn lavi.

Ki mannyer bann keksoz vivan ti devlope?

 SA KI SERTEN I DIR. Avek letan, sa premye lorganizm vivan ti devlope pour vin bann diferan lorganizm vivan, enkli imen, gras a en prosesis ki ganny apele random mutation ek seleksyon natirel.

 AKOZ SERTEN DIMOUN PA KRWAR SA? Serten selil i pli konplike ki lezot. Dapre en referans, lafason ki bann selil senp i kapab devlope e vin bann pli konplike i “souvan ganny vwar konman sa dezyenm pli gran mister dan teori evolisyon, apre lorizin lavi.”

 Bann syantis in dekouver ki dan sak selil i annan bann masin molekiler ki’n ganny fer avek bann protein ki korpere avek kanmarad pour fer bann travay konplike. Serten travay ki zot fer i anmenn bann nitriyan e transform zot pour vin lenerzi, repar serten parti sa selil e transmet bann mesaz dan sa selil. Eski sa bann masin sitan konplike in vin an egzistans e fonksyonnen gras a random mutation ek seleksyon natirel? Plizyer dimoun i vwar sa nide difisil pour aksepte.

 Bann zannimo ek imen i devlope apartir en senp ovil ki’n ganny fertilize. Dan sa anbriyon, bann selil i miltipliye e avek letan zot pran bann diferan laform e fer diferan fonksyon, alor zot vin diferan parti lekor. Evolisyon pa kapab eksplike ki mannyer sak selil i “konnen” ki parti lekor i devret vini e kote i devret ale dan sa lorganizm.

 Aprezan bann syantis in realize ki pour en kalite zannimo devlope e vin en lot kalite zannimo, bann sanzman ti pou bezwen ganny fer dan selil. Bann syantis pa nobou montre ki mannyer evolisyon i kapab fer menm sa selil swadizan pli senp. Alor, eski i rezonnab pour krwar ki bann diferan kalite zannimo ki lo later in vin par random mutation ek seleksyon natirel? En profeser biolozi ki apel Michael Behe i dir ki dan zot resers lo lafason ki bann zannimo in ganny fer, zot in “dekouver ki i bokou pli konplike ki [zot] ti pe ekspekte.” I osi azoute: “Napa okenn progre ki permet nou konpran ki mannyer sa bann keksoz sitan konplike in kapab evolye par en senp prosesis.”

 Konman imen nou konsyan e nou annan sa abilite pour reflesi e rezonnen. Nou osi annan bann kalite parey zenerozite, leta lespri sakrifis e nou konn sa ki byen ek sa ki mal. Random mutation ek seleksyon natirel pa kapab eksplike ki mannyer bann imen i annan sa bann kalite e osi akoz zis zot ki annan sa bann kalite.

 KONKLIZYON. En kantite dimoun i ensiste ki evolisyon i en fe ki eksplike ki mannyer lavi ti konmanse, me lezot pa satisfe avek sa leksplikasyon ki sa teori lo evolisyon i donnen konsernan ki mannyer lavi ti konmanse e devlope.

Bann larepons ki merit nou latansyon

 Apre ki bokou dimoun in konsider bann levidans, zot ariv lo sa konklizyon ki lavi ti konmans gras a en personnaz pli entelizan. Annou vwar legzanp en profeser filozofi ki apel Antony Flew. Pour en pe letan i ti enn bann dimoun prensipal ki ti promot sa nide ki Bondye pa egziste. Kan i ti aprann konsernan konpleksite lavi ek bann lalwa fizik liniver, Flew ti sanz son lopinyon. I ti sit sa ki bann filozof dan lepase ti panse e i ti ekri: “Nou bezwen aksepte konklizyon ki levidans i montre, menm si i pa sa ki nou ti pe ekspekte.” Pour Profeser Flew, levidans ti montre ki i annan en Kreater.

 Gerard, ki nou ti mansyonnen o konmansman sa lartik, ti ariv lo sa menm konklizyon. Menm si i ti annan en gran ledikasyon ek en karyer dan letid zensek (entomology), i ti dir: “Mon pa ti vwar okenn levidans ki prouve ki lavi ti konmans koumsanmenm sorti dan bann keksoz ki pa vivan. Karakteristik ek konpleksite bann keksoz vivan, in konvenk mwan ki i bezwen annan en Organizater.”

 Zis parey en dimoun i kapab aprann konsernan en artis par egzamin son travay, Gerard in aprann konn bann kalite sa Kreater par etidye lanatir. Gerard ti osi pran letan pour egzamin Labib ki sorti kot nou Kreater. (2 Timote 3:16) Ladan i ti vwar bann larepons satisfezan konsernan lorizin imen ek bann solisyon pratik pour bann problenm ki nou fer fas avek ozordi. I ti finalman konvenki ki Labib osi in ganny fer par en lespri siperyer.

 Parey Gerard in vwar, bann larepons ki Labib i donnen i merit nou latansyon. Nou ankouraz ou pour egzamin bann larepons ou menm.