Go long ol haf insaed long hem

Tingting Blong Mi i Stap Stikim Mi—?Baebol i Save Givhan?

Tingting Blong Mi i Stap Stikim Mi—?Baebol i Save Givhan?

Ansa we Baebol i givim

 Yes. Baebol i save givhan long yu blong harem gud bakegen. (Ol Sam 32:1-5) Sipos yumi sore tumas from rong we yumi mekem, God bambae i fogivim yumi mo givhan long yumi blong kam gud bakegen. (Ol Sam 86:5) Baebol i soemaot se samtaem i gud we tingting i stikim yumi, from we hemia i save pulum yumi blong stretem rong blong yumi mo traehad moa long fiuja. (Ol Sam 51:17; Ol Proveb 14:9) Be Baebol i talem tu se yumi no mas bitim mak, we yumi jajem yumi bakegen nao yumi harem se God i no save fogivim yumi. Sipos yumi mekem olsem, maet yumi “harem nogud tumas nao yumi givap.”—2 Korin 2:7, Contemporary English Version.

 ?Wanem i save mekem se tingting blong yumi i stap stikim yumi?

 I gat plante samting we oli save mekem se tingting blong yumi i stap stikim yumi. Maet yumi mekem wan man we yumi lavem hem i harem nogud, o maet yumi no mekem samting we yumi ting se yumi sud mekem. Samtaem tingting i save stikim yumi blong nating nomo. Hemia i save hapen sipos yumi traem kasem sam mak we oli hae tumas. Evri taem we yumi no naf blong kasem mak ya, tingting bambae i stikim yumi. Taswe Baebol i talem se yumi no mas traem blong kam stret bitim mak.—Prija 7:16.

 ?Mi save mekem wanem?

 I gud yu mekem evri samting we yu naf blong mekem blong stretem rong blong yu, i bitim we yu harem se yu gud blong nating nomo. ?Yu save mekem wanem?

  •   Talemaot mastik blong yu. Long prea, yu askem long Jehova a God blong i fogivim yu. (Ol Sam 38:18; Luk 11:4) Yu save sua se God bambae i harem yu sipos yu tanem tingting blong yu, yu rili sore, mo yu traehad blong no mekem rong ya bakegen. (2 Kronikel 33:13; Ol Sam 34:18) God i luk evri samting long hat blong yumi we ol narafala man oli no save luk. Hem “i stret mo yumi save trastem hem,” taswe taem hem i luk se yumi stap traehad blong jenisim fasin blong yumi, “hem i save fogivim yumi.”—1 Jon 1:9; Ol Proveb 28:13.

     Sipos yu mekem i no stret long narafala, yu mas luksave samting ya mo maet yu mas talem sore long hem wetem fulhat blong yu. !Hemia i no wan isi samting! Yu mas mekem tingting blong yu i stap daon, mo yu no mas fraet. Taem yu talem sore wetem fulhat blong yu, i olsem se yu tekemaot wan hevi samting long solda blong yu, mo yu gat pis bakegen wetem narafala. Hemia ol impoten samting.—Matiu 3:8; 5:23, 24.

  •   Tingbaot ol vas we oli soemaot se God i gat sore. Tingbaot 1 Jon 3:19, 20, we i talem se maet “hat blong yumi i jajem yumi,” i min se maet yu strong tumas long yu wan, nao yu harem se God i no save lavem yu. Vas ya i talem tu se “God i hae moa long hat blong yumi.” ?Hemia i minim wanem? God i save evri samting long saed blong yu, mo hem i kasem save fulwan long ol filing blong yu mo ol slak fasin blong yu tu. Hem i tingbaot we yu sinman finis taem yu bon, mo i isi blong yu mekem i rong. b (Ol Sam 51:5) Taswe hem i no tanem baksaed long olgeta we oli rili sore from ol rong blong olgeta.—Ol Sam 32:5.

  •   Yu no mas gohed blong tingbaot ol rong blong yu bifo. Baebol i tokbaot plante man mo woman we oli mekem sam nogud samting, be biaen oli jenisim fasin blong olgeta. Wan long olgeta, hemia Sol blong Tasas, we biaen i kam aposol Pol. Fastaem hem i wan Farisi we i ronem mo kilim ol man blong Jisas. (Ol Wok 8:3; 9:1, 2, 11) Be taem hem i kasem save se hem i stap agensem God mo Kraes o Mesaea, hem i tanem tingting blong hem, i jenisim fasin blong hem, mo i kam wan gudfala eksampol blong ol Kristin. Pol i harem nogud from ol samting we hem i mekem bifo, be hem i no gohed blong tingbaot ol samting ya. Hem i luksave se God i gat bigfala sore long hem, hem i wok had blong prij long ol man, mo i tingbaot oltaem nambawan hop ya blong kasem laef we i no save finis.—Filipae 3:13, 14.

  Ol vas blong Baebol we oli tokbaot ol mastik mo fogiv

Ol Sam 51:17: “O God, man we hat blong hem i brok mo i harem nogud tumas, bambae yu no tanem baksaed long hem.”

 Mining: God i no save tanem baksaed long yu from mastik blong yu, sipos yu rili sore we yu bin mekem hem i harem nogud. Bambae hem i sore long yu.

 Ol Proveb 28:13: “Man we i stap haedem ol sin blong hem, bambae hem i no win, be man we i talemaot ol sin blong hem, mo i lego olgeta, bambae ol narafala oli sore long hem.”

 Mining: Sipos yu talemaot sin blong yu long God mo jenisim fasin blong yu, bambae hem i fogivim yu.

 Jeremaea 31:34: “Bambae mi fogivim ol rong blong olgeta, mo bambae mi no moa tingbaot sin blong olgeta.”

 Mining: Taem God i fogivim yu, hem i no mekem yu yu tingbaot bakegen sin blong yu. Sore blong hem i no wan giaman sore.

a Jehova i prapa nem blong God.—Eksodas 6:3.

b I isi blong yumi mekem i rong from we yumi kasem sin long fas man Adam. Hem wetem waef blong hem Iv, tufala i mekem sin agensem God mo lusum laef we i stret gud olgeta, mo tufala i spolem janis blong ol pikinini blong tufala tu, blong oli gat laef ya.—Jenesis 3:17-19; Rom 5:12.