Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?I Stret Blong Mi Kaon Long Narafala?

?I Stret Blong Mi Kaon Long Narafala?

“Taem yu kaon long narafala, hem i wan taem blong glad, be taem yu givimbak, hem i wan taem blong harem nogud.” —Wan waestok blong ol man Swahili

HEMIA wan tok we plante man long Is Afrika oli save, mo hem i wan tru samting we i stap hapen long plante ples long wol. ?Yu yu harem olsem tu, taem yu karem mane long wan fren, no long wan narafala ples? Nating se samtaem i stret we yu mekem olsem, ?be yu ting se hemia wan gudfala tingting? ?Wanem samting we yu mas lukaot long hem, taem yu kaon long narafala?

I gat wan narafala tok bakegen we ol man Swahili oli talem blong eksplenem stamba blong problem we i kamaot, taem wan man i kaon long narafala. Oli talem olsem se: “Fasin ya blong kaon long narafala, mo givim mane long narafala, i save mekem ol man oli no moa fren gud.” I tru tumas, fasin blong kaon long narafala, i save mekem tu man i no moa fren gud, from ol defdefren risen. Nating sipos wan plan i stret, mo i save gohed gud, be i no oltaem we ol samting oli save kamaot olsem we man i wantem. Eksampol, sipos yu no givimbak mane we yu karem long stret taem blong hem, maet man we yu kaon long hem, i save kros long yu. Ale, taem kros i kam bigwan, tufala i no moa fren gud. Fasin olsem, i save mekem ol famle blong olgeta tu oli harem nogud. I moa gud blong tingbaot fasin ya blong kaon, olsem laswan rod blong givhan long yumi, be i no wan isi rod blong winim problem blong yu.

Kaon i save spolem fasin blong man blong fren gud wetem God. ?Olsem wanem samting ya i save kamaot? Fastaem, Baebol i talem se, man we i no givimbak samting we hem i karem long narafala, hem i wan nogud man. (Ol Sam 37:21) Mo tu, Baebol i talemaot klia se, “sipos yu kaon long wan man, bambae yu kam slef blong hem.” (Ol Proveb 22:7) Man we i kaon long narafala i mas tingbaot se, hem i gat wok blong givimbak mane ya. Hemia wan narafala waestok blong ol man Afrika: “Sipos yu karem leg blong wan man, bambae yu go long eni ples we hem i talem long yu.” Tok ya i min se, wan man we i gat bigfala kaon long narafala, bambae hem i no moa save mekem samting we hem nomo i wantem.

Yu mas tingbaot blong givimbak samting we yu karem long narafala. Hemia wan long olgeta fas samting we yu mas mekem. Sipos no, bambae i isi nomo blong yu kasem trabol. Ol bigfala kaon, oli save mekem plante trabol long man. Oli mekem man i no save slipgud long naet, man i wok ovataem, man mo woman tufala i raorao oltaem, famle i seraot, mo tu samtaem man i save pas long kot no i go long kalabus. I gat wan waestok we i stap long buk blong Rom 13:8, we i talem se: “I nogud yufala i gat kaon long sam man. Be i gat wan samting i  stap we yufala i mas mekem, we i olsem kaon blong yufala. Hemia we yufala i mas lavlavem yufala.”

?MI MI RILI NIDIM?

Folem evri samting we yumi tokbaot, i gud we yumi lukaotgud taem yumi wantem kaon long narafala. I gud we yumi askem se: ?Mi mi rili nidim blong kaon long narafala? ?Mi mi kaon blong givhan long famle blong mi, no from wan samting we mi nomo mi wantem? Plante taem, i gud blong harem gud long samting we yu gat, i bitim we yu karem mane long narafala, nao biaen yu no moa naf blong givimbak.

I tru, samtaem i gat sam trabol i kamaot we yumi no rere from, mo i no moa gat wan narafala rod. Long taem olsem, sipos wan man i wantem kaon long narafala, hem i mas soemaot se narafala i save trastem hem, mo hem i mas tok tru. ?Olsem wanem blong mekem samting ya?

Fastaem, yumi no mas mekem kaon long wan man, from we yumi luk se hem i gat plante mane, no hem i gat plante samting i bitim ol narafala. Yumi no mas ting se, taem wan man i gat plante mane, hem i mas yusum blong givhan long yumi. Mo yumi no mas ting se i no nid blong pembak mane ya. Mo tu yumi no mas jalus long ol man we oli gat plante mane.—Ol Proveb 28:22.

Yu mas meksua se yu givimbak mane we yu karem long narafala, long stret taem we yu promes long hem. Sipos man we i givim mane long yu, i no talem stret dei we yu mas givimbak mane, be yu nao yu mas makemaot wan dei mo yu mas givimbak mane long dei ya. I moa gud we yutufala i raetemdaon samting we yutufala i agri long hem mo yutufala i saenem, olsem nao bambae i no save gat rao i kamaot from wan samting we yutufala i no kasem save long hem. (Jeremaea 32:9, 10) Sipos yu luk se i stret, long taem we yutufala nomo i stap, yu givimbak samting we yu karem, mo yu talem tangkiu long hem. Taem yu givimbak wan samting we yu karem long narafala wetem kaen fasin, bambae yutufala i fren gud. Long bigfala toktok blong Jisas antap long hil, hem i talem se: “Sipos yu talem se ‘Yes’, yu mas talem ‘Yes’ nomo. Mo sipos yu talem se ‘No’, yu mas talem ‘No’ nomo.” (Matiu 5:37) Taswe, oltaem yumi mas tingbaot Nambawan Rul ya, we i se: “Yufala i mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yufala i wantem blong olgeta oli mekem long yufala.”—Matiu 7:12.

OL RUL BLONG BAEBOL WE OLI SAVE GIVHAN LONG YU

Baebol i talem wan advaes we i save givhan long yumi, taem yumi wantem kaon long narafala, i se: “Fasin blong bilif blong yumi i wan rod blong man i kasem plante samting, be i rod blong man ya nomo we i save harem gud long wanem samting we hem i gat.” (1 Timoti 6:6) Yes, sipos yumi glad long samting we yumi gat, hemia i gud moa i bitim we yumi foldaon long trap ya blong karem mane long narafala. Be i tru, i no isi from we wol i fulap long plante samting blong mekem man i harem gud. From samting ya, yumi mas gat “fasin ya blong bilif.” ?Olsem wanem blong mekem samting ya?

Yu traem tingbaot wan Kristin man mo woman long Esia. Taem tufala i jes mared, tufala i wantem gat wan prapa haos blong tufala, olsem ol narafala man. Ale tufala i mekem desisen blong pem wan haos. Tufala i yusum ol mane we tufala i sevem, mo ol mane we tufala i lon from long bang mo ol mane we tufala kaon long ol famle blong tufala. I no longtaem, tufala i harem se mane we tufala i mas pembak evri manis i bigwan tumas. Tufala i mas mekem plante wok, mo tufala i wok plante aoa. Hemia i mekem se tufala i spenem smol taem nomo wetem ol pikinini blong tufala. Man ya i talem se: “Mi mi wari, ol bodi blong mi oli soa, mo mi no stap slip gud long naet, i olsem se wan bigfala ston i stap long hed blong mi. Mi harem olsem se mi no moa save pulum win.”

“Sipos yu tingbaot ol samting blong bodi wetem wan tingting we i laenap wetem tingting blong God, hemia i save protektem yu”

Biaen tufala i tingbaot ol tok blong 1 Timoti 6:6, mo tufala i tingbaot se blong stretem problem ya, tufala i mas salem haos nomo. I tekem tu yia blong tufala i save harem gud, afta long problem blong mane we tufala i karem. ?Man mo woman ya, tufala i lanem wanem long fasin ya blong kaon? Tufala i talem se: “Sipos yu tingbaot ol samting blong bodi wetem wan tingting we i laenap wetem tingting blong God, hemia i save protektem yu.”

Yes, plante man oli save gud, waestok blong ol man Swahili we yumi luk long stat. Nating se i olsem, ol man oli gohed nomo blong kaon long narafala. Folem ol rul blong Baebol we yumi tokbaot antap, ating i waes blong yumi tingting gud long kwestin ya se: ?I stret blong mi kaon long narafala?