Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Yu No Mas Lego!

!Yu No Mas Lego!

?Yu yu wan Witnes blong Jehova longtaem finis? ?Yu yu wantem se man no woman blong yu tu i kam Witnes?

Taem wan stadi blong yu i no moa gohed gud, ?tingting blong yu i foldaon?

Ol stori ya we oli kamaot long Inglan bambae oli givhan long yu, blong yu luksave from wanem yu mas holem strong tingting, se wan dei bambae hem i kam wan Witnes. Baebol i yusum wan pijatok, se ‘yu mas letem bred blong yu i flot i go antap long wota.’ Hemia i min se yu mas mekem sam samting blong yu save luk frut blong hadwok blong yu. ?Wanem samting we yu save mekem blong pulum hem i kam long trutok?—Pri. 11:1.

YU GOHED NOMO

Wan impoten samting, se yu mas gohed nomo. Yu mas holemtaet trutok mo yu mas fasgud long Jehova. (Dut. 10:20) Wan woman we nem blong hem Georgina, i mekem olsem. Long yia 1970, ol Witnes blong Jehova oli stat blong mekem Baebol stadi long hem. Be man blong hem, Kyriacos, i kros we i kros. Hem i traem blokem woman blong hem. Hem i no letem ol Witnes oli kam long haos. Mo hem i sakemaot ol buk blong ol Witnes blong Jehova we hem i faenem long haos blong tufala.

Taem Georgina i go long ol miting, Kyriacos i kros moa. Wan dei, hem i go long wan miting long Haos Kingdom, be i blong rao nomo. Wan sista i harem se Kyriacos i toktok gud lanwis Grik i bitim Inglis, nao hem i ring long wan brata blong narafala kongregesen we hem tu i toktok lanwis Grik. Brata ya i kam mo i toktok gud long Kyriacos. Kyriacos i laekem brata ya we i kaen tumas, ale hem i stadi Baebol wetem hem. Tufala i gohed blong sam manis, be biaen Kyriacos i stop.

Hem i agensem Georgina tri yia bakegen. Hem i talem se sipos Georgina i baptaes, bambae hem i lego hem. Long dei ya we Georgina i baptaes, hem i prea strong se man blong hem bambae i no lego hem. Nao taem wan Witnes i kam blong tekem Georgina i go long asembli, Kyriacos i talem se : “Yu go fastaem. Bae mitufala i kam biaen.” Hem i stap long asembli ful moning, mo hem i luk woman blong hem i baptaes.

Klosap 40 yia afta we Georgina i mitim ol Witnes, man blong hem i baptaes

Afta, Kyriacos i no moa agensem tumas woman blong hem. Mo sloslo hem i mekem ol bigfala jenis long laef blong hem. Klosap 40 yia afta we Georgina i mitim ol Witnes, man blong hem i jes baptaes. ?Wanem i pulum Kyriacos? Hem i talem se: “Mi mi glad se Georgina i gat strong tingting blong gohed blong wosipim Jehova.” Georgina i talem se: “Nating se man blong mi i agensem mi, mi mi strong se bambae mi no lego Jehova. Mi gohed nomo blong prea, mo mi holem strong tingting, se wan dei, maet bambae hem i kam wan Witnes.”

YU SOEMAOT OL GUDFALA FASIN

Wan narafala samting we yu save mekem blong pulum man no woman blong yu, hemia se yu soemaot ol gudfala fasin. Aposol Pita i talem long ol Kristin woman se: “Yufala i mas obei long ol man blong yufala. Nao sipos ol man blong yufala oli no bilif long tok blong God, be bambae fasin nomo blong yufala i save pulum olgeta blong oli bilif. Taem ol man blong yufala oli luk we fasin blong yufala i klin gud, mo yufala i gat ona, hemia i naf blong pulum olgeta. Bambae i no nid blong yufala i talem wan samting long olgeta.” (1 Pita 3:1) Wan woman we nem blong hem Christine i folem advaes ya, nating se i tekem plante yia blong man blong hem i bilif long trutok. Christine i kam wan Witnes bitim 20 yia finis, be man blong hem Jon, i no bilif long God. Jon i no wantem joen long wan skul. Be hem i luksave se Christine i tinghevi long niufala bilif blong hem. Jon i talem se: “Mi luk se niufala bilif ya i mekem hem i glad tumas. Tingting blong hem i strong moa, mo mi save trastem hem moa. Fasin ya blong hem i givim paoa long mi blong mi winim plante hadtaem.”

Christine i no fosem man blong hem blong i folem bilif blong hem. Jon i talem se: “Christine i luksave se i moa gud hem i no tokbaot skul blong hem long mi. Hem i lego mi mi kasem save sloslo.” Taem Christine i luk se Jon bambae i laekem sam haf blong Wajtaoa mo Wekap! we oli tokbaot saens mo ol samting raonabaot long yumi we God i mekem, hem i talem long hem se: “Ating yu tu bambae yu laekem hemia.”

Sam yia afta, Jon i ritae, mo hem i mekem smosmol wok nomo blong klinim yad blong ol man. Nao hem i gat moa taem blong tingbaot ol bigfala kwestin olsem, ‘?Ol man oli kamaot olsem nomo, no i gat wan God we i mekem yumi from wan impoten risen?’ Wan dei, Jon i storian wetem wan brata, nao brata ya i askem long hem se: “?Yu yu glad blong stadi long Baebol?” From we Jon i stat blong bilif long God, ale hem i agri blong stadi.

!I gud tumas we Christine i holem strong tingting se wan dei maet man blong hem i bilif long trutok! Christine i prea blong 20 yia se man blong hem bambae i bilif long trutok. Tede, Jon i baptaes mo tufala tugeta i wok strong long wok blong Jehova. Jon i talem se: “I gat tu samting we tufala i gat bigfala paoa long mi. Faswan, ol Witnes oli kaen mo oli wantem fren wetem mi. Nambatu, mi mi mared long wan Witnes blong Jehova. Tingting blong hem i stap strong oltaem long mi, mi save trastem hem, mo hem i tingbaot narafala fastaem.” !Yes, Christine i mekem ol advaes long 1 Pita 3:1 i wok!

SID WE YU PLANEM I SAVE KAREM FRUT PLANTE YIA BIAEN

Samtaem yumi stadi wetem wan man we fastaem hem i laekem trutok tumas, be biaen hem i no moa intres. Long taem olsem, ?yumi mas mekem wanem? King Solomon i talem se: “Yu mas planem ol kakae long garen blong yu long moning, mo long sapa tu, from we yu no save weswan bambae oli gru gud. Maet olgeta evriwan oli karem gudfala kakae, no narawan nomo i karem, narawan i no gat.” (Pri. 11:6) Samtaem yumi mas wet plante yia blong luk frut blong sid we yumi planem. Nating se i olsem, maet bambae man i luksave se i impoten blong kam klosap long God. (Jem. 4:8) !Maet wan dei bambae yu sapraes tumas!

Yu traem tingbaot Alice we i muvaot long India mo i go stap long Inglan. Long yia 1974, hem i stat blong stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jehova. Alice i toktok long lanwis Hindi be hem i wantem kamgud moa long Inglis. Hem i gohed blong stadi sam yia, mo hem i go long sam miting long Inglis kongregesen. Hem i save se hemia trutok, be hem i no tinghevi long samting we hem i lanem. Mo tu, hem i laekem mane tumas, mo hem i laekem blong go long ol lafet. Afta we sam taem i pas, hem i no moa stadi.

Klosap 30 yia biaen, Stella, we i bin mekem stadi wetem Alice, i kasem wan leta. Leta ya i talem se: “Ating yu yu glad tumas blong harem nius ya se mi, we yu bin stadi wetem mi long yia 1974, mi baptaes long las distrik asembli. Samting we yu yu mekem i gat bigfala paoa long mi. Taem yu stadi Baebol wetem mi, yu planem sid blong trutok long hat blong mi. Long taem ya, mi mi no rere blong givim laef blong mi i go long God. Be sid ya i stap oltaem long tingting mo hat blong mi.”

Leta we Alice i raetem long Stella, i talem se: “Ating yu yu glad tumas blong harem nius ya se mi, we yu bin stadi wetem mi long yia 1974, mi baptaes long las distrik asembli”

?Wanem i mekem se sid blong trutok i gru long hat blong Alice? Hem i talem se, taem man blong hem i ded long yia 1997, tingting blong hem i foldaon. Hem i prea long God. I no ten minit yet, tu Witnes we tufala i toktok lanwis Punjab, tufala i kam long haos blong hem. Tufala i givim smol traket ya ?Olsem Wanem Long Ol Fren Blong Yumi We Oli Ded? Alice i luk se God i ansa long prea blong hem, mo hem i wantem storian moa wetem ol Witnes blong Jehova. ?Be hem i save faenem olgeta long weples? Hem i faenem wan olfala notbuk, we hem i bin raetem adres blong Punjab kongregesen we Stella i givim long hem. Hem i go long Haos Kingdom, mo ol brata mo sista oli welkamem gud hem. Hem i talem se: “Mi harem gud tumas long kaen fasin we ol Witnes oli mekem long mi, mo mi no save fogetem. Samting ya i givhan long mi, nao mi no moa harem nogud tumas long tingting blong mi.”

Alice i go long ol miting bakegen, mo i gohed bakegen long stadi blong hem. Hem i lanem blong toktok gud mo rid gud long lanwis Punjab. Ale long yia 2003, hem i baptaes. Long en blong leta we hem i sanem long Stella, hem i talem se: “Tangkiu tumas blong planem sid blong trutok long mi 29 yia bifo, mo blong soemaot wan gudfala eksampol we mi save folem.”

“Tangkiu tumas blong planem sid blong trutok long mi 29 yia bifo, mo blong soemaot wan gudfala eksampol we mi save folem.”—Alice

?Ol stori ya oli tijim yumi long wanem? I save tekem plante yia blong man i kam Witnes blong Jehova. Be sipos man ya i wantem tumas blong save God, mo hem i no giaman, mo hem i mekem tingting blong hem i stap daon, Jehova bambae i mekem we sid blong trutok i gru long hat blong hem. Yu traem tingbaot pijatok ya blong Jisas se: “Sid ya i gru, i stap kam bigwan, be [man we i planem sid] hem i no save se samting ya i hapen olsem wanem. Graon nomo i mekem we sid i gru, mo i gat lif blong hem, mo biaen i gat flaoa blong hem, mo i gat frut blong hem.” (Mak 4:27, 28) “Graon nomo i mekem we sid i gru” sloslo, i min se ol pablisa oli no save se sid we oli sakem bambae i gru olsem wanem. Taswe yumi mas gohed nomo blong sakem plante sid blong trutok. Maet bambae i gat plante gudfala frut i kamaot from.

Yumi no mas fogetem se prea i impoten tumas. Tufala sista ya, Georgina mo Christine, tufala i gohed nomo blong prea. Sipos yumi “prea oltaem” mo yumi no lego tingting ya se wan dei man i save kam long trutok, “plante dei biaen,” maet bambae yumi faenem bakegen “bred” ya we yumi bin letem i flot antap long wota.—Rom 12:12; Pri. 11:1.