Tinikeni pa kuti muye ku filimo

Tinikeni pa kuti mumone imitwe iilimo

IFYO BAIBOLO ISAMBILISHA | UBUCENDE

Ubucende

Ubucende

Nangu ca kuti abantu abengi balalanda sana pa kuba na bucishinka mu cupo, ifyupo ifingi filapwa pa mulandu wa bucende.

Bushe ubucende ni cinshi?

IFYO ABANTU BALANDA

Mu ncende shimo abantu bamona ukuti ukucita ubucende takwabipa, maka maka ubucende bwa mwaume. Bambi nabo batontonkanya ukuti ukulekana takwabipa.

IFYO BAIBOLO ILANDA

Ishiwi lya kuti ubucende mu Baibolo lilosha ku muntu uwaupa nelyo uwaupwa uwaitemenwa ukulungana no muntu uushili umwina mwakwe. (Yobo 24:15; Amapinda 30:20) Lesa amona abantu abacita ubucende ukuti ba bunani. Nga ni mu Israele mwena umuntu nga acita ubucende balemwipaya no ku mwipaya. (Ubwina Lebi 18:20, 22, 29) Yesu alesambilisha ukuti abasambi bakwe tabalingile ukulacita ubucende.—Mateo 5:27, 28; Luka 18:18-20.

ICO MUFWILE UKWISHIBA

Umuntu nga acita ubucende ninshi atoba umulapo alapile ku mwina mwakwe ilyo baupene fye. Na kabili, ukucita ubucende “kubembukila Lesa.” (Ukutendeka 39:7-9) Abana nabo balaculilamo pantu abafyashi nga bapatukana ninshi abana tabakakushiwe na bafyashi bonse babili. E lyo kabili, Baibolo itusoka ukuti “abacende Lesa akabakanda.”—AbaHebere 13:4.

Icupo cifwile ukuba ica mucinshi kuli bonse, kabili tacifwile ukuba icakowela.”AbaHebere 13:4.

Bushe icupo kuti capwa nga ca kuti umo acita ubucende?

IFYO BAIBOLO ILANDA

Baibolo ilasuminisha umuntu ukupwisha icupo nga ca kuti umwina mwakwe acita ubucende. (Mateo 19:9) Ici cilepilibula ukuti uushicitile ubucende nakwata insambu sha kuleka umwina mwakwe nelyo ukutwalilila ukwikala nankwe. Umwine e ufwile ukusalapo.—Abena Galatia 6:5.

Nangu cibe ifyo, Lesa amona ukuti icupo tacifwile ukupwa. (1 Abena Korinti 7:39) Lesa tatemwa nangu panono nga ca kuti umuntu aleka umwina mwakwe pa milandu iinono, pamo nga ukutendwa fye ukwikala nankwe. Kanshi ukupwisha icupo te mulandu uunono iyo.—Malaki 2:16; Mateo 19:3-6.

“Ndemweba nati, onse uwaleka umukashi wakwe, ilyo tapali umulandu wa bulalelale, kuti amulenga ukucita ubucende.”Mateo 5:32.

Bushe umuntu nga acita ubucende ninshi capwa Lesa takamwelele?

IFYO BAIBOLO ILANDA

Awe. Baibolo isambilisha ukuti Lesa alabelela umuntu uluse nga ca kuti alapila no kuleka ukucita ifyo alecita. (Imilimo 3:19; Abena Galatia 5:19-21) Na kuba, Baibolo yalilanda pa baume na banakashi abengi abalekele ukucita ubucende kabili abaishileba ifibusa fya kwa Lesa.—1 Abena Korinti 6:9-11.

Davidi uwali Imfumu ya Israele na o balimwelele kuli Lesa. Davidi acitile ubucende na Batisheba umukashi wa mushilika wakwe. (2 Samwele 11:2-4) Baibolo ilanda ukuti “icintu Davidi acitile calibipile” mu menso ya kwa Lesa. (2 Samwele 11:27) Pa numa ya kumukalipila, Davidi alilapile na Lesa ali mubelele uluse. Na lyo line, aliculile ku mafya yafumine mu fintu acitile. (2 Samwele 12:13, 14) Pa numa, Imfumu ya mano Solomone yatile “onse uucita ubucende . . . taba na mano.”—Amapinda 6:32.

IFYO MWINGACITA

Nga mwacita ubucende mufwile ukulomba ubwelelo ukuli Lesa na ku bena mwenu. (Amalumbo 51:1-5) Mufwile ukupata ubucende nge fyo Lesa abupata. (Amalumbo 97:10) Mwilatamba ifye shiku, ukwelenganya pa kucita ubucende, ukusengasenga, nelyo ukucita ifili fyonse ifingalenga mwalafwaya ukulala no muntu uushili mwina mwenu.—Mateo 5:27, 28; Yakobo 1:14, 15.

Nga abena mwenu e bacitile ubucende, muleibukisha ukuti Lesa alishiba ifyo mumfwa. (Malaki 2:13, 14) Mulemulomba ukuti alemusansamusha no kumwafwa ukwishiba ifya kucita, ‘na o akamukosha.’ (Amalumbo 55:22) Nga mwaelela abena mwenu, bonse babili mufwile ukubombesha pa kuti icupo cenu cikakose na kabili.—Abena Efese 4:32.

Ilyo Davidi alapiile, kasesema Natani amwebele ukuti, “Yehova na o namubelela uluse pa lubembu lwenu.”2 Samwele 12:13.