Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kiyubowa me Kwo pi Naka

Kiyubowa me Kwo pi Naka

ANGA i kinwa ma pe mito kwo pi kare malac dok ki yomcwiny? Go kong kit ma onongo bibedo ber kwede kono onongo watwero kwo pi naka, ma komwa yot dok cwinywa yom! Onongo wabinongo kare muromo me bedo ki jowa me amara, limo kabedo mapatpat i wi lobo-ni, dongo ngecwa, ki pwonyo gin mo keken ma wamito.

Tika miti meno obedo gin ma pe kicweyowa kwede? Pe kit meno! Ginacoya wacciwa ni Lubanga oketo miti man tye i cwinywa. (Latitlok 3:11, NW) Baibul bene tittiwa ni “Lubanga aye mar.” (1 Jon 4:8) Tika rwatte ni Lubanga ma lamar twero cweyowa ki miti me kwo pi naka ci dok weko miti meno pe cobbe?

Pe tye ngat mo ma mito to. Ki lok ada, Baibul lwongo to ni obedo “lakwor.” (1 Jo Korint 15:26) Jo mogo gito ma pud gitino; mukene girii pi kare malac. Ento i agikkine, dano ducu gito. Bot jo mapol, tamo i kom to weko pe giwinyo agonya, nyo bene kelo lworo. Tika lamone man kibiloyone? Meno tika twero timme ada?

GIN MA MIYOWA GEN

Tika keli ur me niang ni pe obedo yub pa Lubanga ni dano myero guto? Buk me Acakki i Baibul nyuto ni yub pa Lubanga onongo tye ni dano myero gubed kwo i lobo kany pi naka. Lubanga Jehovah oyubo lobo maber ki jami ducu ma mitte pi dano me kwo ki yomcwiny. Ka dong en ocweyo laco mukwongo, Adam, ci okete i paradic, nyo poto mamwonya i Eden. I nge meno, “Lubanga oneno gin ma dong otiyo ducu, ci nen, tye mabeco twatwal.”​—Acakki 1:26, 31.

Adam kicweyo i cal pa Lubanga, dok labongo roc. (Nwoyo Cik 32:4) Kawa, dako pa Adam, bene kicweye labongo roc mo keken i kome nyo i tamme. Jehovah owaco botgi ni, “Wunywal, wunya, wupong lobo, wulo bene; dok wulo wa rec ma i nam, ki winyo me polo, ki gin ducu makwo ma giwoto i wi lobo.”​—Acakki 1:28.

Wek Adam ki Kawa gupong lobo ki lutinogi onongo bitero kare. Kawa onongo binywalo lutino, ci lutinone onongo gibinywalo lutino wang ma lobo opong kit ma onongo Lubanga mito. (Icaya 45:18) Tika rwatte me tam ni Jehovah onongo twero miyo Adam ki Kawa mot meno ka onongo gibikwo pi kare manok ma gitwero neno lutinogi ki likwayogi keken ci gito woko?

Tam kong bene i kom tic me loyo lee. Kimiyo ki Adam tic me cako nying lee ducu, dok meno otero kare. (Acakki 2:19) Ento wek Adam olo lee, onongo mitte ni en obed ki ngec i kom kwo pa lee moni wek oniang kit me gwokone. Meno onongo bitero kare malac adada.

Pi meno cik pa Lubanga ni Adam ki Kawa omyero gunywal, gunya, gupong lobo, dok gulo lee ducu nyuto ni kicweyo luot mukwongo-ni me kwo pi kare malac. Ki lok ada, Adam okwo pi kare malac adada.

YUB PA LUBANGA TYE PI DANO ME KWO PI NAKA I LOBO PARADIC

GIN GUKWO PI KARE MALAC ADADA

Adam okwo pi mwaka 930

Metucela okwo pi mwaka 969

Nua okwo pi mwaka 950

I kare-ni wakwo pi mwaka 70-80

Baibul nyuto ni dano onongo yam gikwo pi kare malac adada ka kiporo ki kare-ni. Tito ni: “Nino me kwo pa Adam ducu oromo mwaka miya abongwen ki pyeradek.” Dok bene oryeyo nying co ma romo abicel ma gukwo pi mwaki makato 900 kulu! Gin aye Ceji, Enoci, Kenan, Jared, Metucela, ki Nua. Gin ducu gukwo i kare ma Pii Aluka me kare pa Nua peya otimme​—kun Nua okwo pi mwaki 600 ma peya Pii Aluka ocorre i lobo. (Acakki 5:5-27; 7:6; 9:29) Bedo kwo pi kare malac kit man onongo twerre nining?

Co magi ducu gukwo cok ki kare ma onongo dano gipe ki roc. Meno aye nen calo tyen lok mumiyo gukwo pi kare malac adada. Ento bedo labongo roc kubbe nining ki kwo pi kare malac? Dok kibiloyo to nining? Me nongo lagam pi lapeny magi, omyero kong waniang pingo wati dok wato.